DASS: Anti-kršćanska vizija Jordana Petersona

Nirmal Dass

Screenshot: YouTube/Jordan B Peterson

Liberalna akademska zajednica dugo je preferirala ateizam ili barem agnosticizam, u kojem je vjernost kršćanstvu predmet ismijavanja ili sumnje, pošto vlada pogrešno mišljenje da kršćanstvo opravdava ugnjetavanje (kolonijalizam, eurocentrizam, eksploataciju). To je velika izdaja od strane intelektualne klase, koja je izgradila čvrste karijere zagovarajući neprijateljstvo prema Zapadu.

Jordan Peterson je utjelovljenje te izdaje, pošto u svoje dvije knjige, Maps of Meaning (1999) i 12 Rules for Life (2018), nastoji potkopati kršćanstvo. Većina ljudi ga smatra konzervativcem koji je spreman nadvladati doktrine ratnika za društvenu pravdu (SJW). Ali njegove knjige prikazuju ga kao tipičnog liberalnog sveučilišnog profesora.

Obje knjige tvrde da je “život patnja”, a postojanje “tragedija”. Te tvrdnje poriču kršćanstvo, u kojem je život plemenit, dobar i sveti, zato što je čovječanstvo načinjeno na Božju sliku, a Božja kreacija čovjeka raduje se Svetom utjelovljenju. Patnja i bol postoje, ali one ne definiraju život — jer kako može život biti ono što ga uništava?

Ali za Petersona, patnja donosi kaos; obje su uzrokovane kršćanstvom, po tome što kršćanstvo promovira “puste želje” učeći ljude da čekaju “čarobni dolazak Godota” (tj. Drugi dolazak). “Godot” je anglo-francuska igra riječi, koja znači “mali bog ili polubog”, a kreirao ju je pisac, Samuel Beckett.

Stoga, Peterson poziva sve da “povećaju svoju odlučnost, podupru svoj karakter i pronađu snagu za nastavak”. Jer “Bog, tko god ili što god On bio” nije zainteresiran da bilo što učini za vas. Peterson želi da ova “istina” probudi ljude iz njihovog “kršćanskog sna”.

Nastavlja s tvrdnjom da Biblija nije Sveto pismo, već knjiga arhetipskih kodova, u kojoj sve ima skriveno značenje, a njegova poruka se svodi na njegovo Pravilo 4: “Uspoređujte se s onim što ste bili jučer, a ne s nekim drugim danas”. Petersonov glavni guru je Carl Jung.

Bog također nije stvaran, nego je arhetip koji dolazi u dvije verzije — ljutitog tiranina Starog zavjeta, koji sazrijeva u prijatnog tipa (poput Gepetta u crtiću o Pinokiju) Novog zavjeta.

Taj Bog-arhetip nudi Petersonovu životnu lekciju: “Pitajte i dat će vam se. Kucajte i otvorit će vam se vrata. Ako pitate, kao da želite i kucate, kao da želite ući, možda će vam se ponuditi šansa da unaprijedite svoj život, malo, puno; u potpunosti…”

Isus također nije stvaran, nego je arhetip, još jedan od umirućih-bogova (što je davno razotkrivena zabluda), čija “arhetipska priča [je ona] o čovjeku koji daje sve za dobrobit drugih”. A banalna životna poruka Isus-arhetipa? Ako date sve od sebe i stvarno se potrudite, i vi možete biti Isus. Prema Petersonu, to je također skriveno značenje Novog zavjeta.

Kako bi napravio poantu, Peterson daje nespretno objašnjenje Propovijedi na Gori: “… [ona] ukazuje na pravu prirodu čovjeka i pravi cilj čovječanstva: koncentrirajte se na dan, kako biste živjeli u sadašnjosti i potpuno i ispravno se posvetili stvarima koje se nalaze točno ispred nas — ali to učinite tek onda kad odlučite pustiti na površinu ono što sja unutar vas, kako bi opravdali svoju Bit i prosvijetlili svijet. Učinite to tek nakon što se odlučite da žrtvujete što god bilo potrebno kako biste se posvetili najvišem dobru.” Drugim riječima, prema Petersonu, nema vječnog života. Uživajte ovdje-i-sada, jer je to sve što postoji.

Sve ovo nerazumljivo blebetanje uvod je za trostruko odbacivanje kršćanstva — da kršćanstvo obezvrjeđuje zemaljski život, promiče pasivnost do točke nedjelovanja i uklanja svo moralno opterećenje (jer je Sin Božji već obavio sve važne poslove).

Peterson je u krivu jer su sve tri kategorijske pogreške(prema Gilbertu Ryleu). Sve tri se razotkrivaju teologijom. I sve tri su, prema samoj povijesti Zapada, uništene.

Kategorijska pogreška brka jedan skup kategorija s drugim. Stoga, Peterson brka teološke pojmove (svrhu života, pacifizam i moralnost) s neprovjerenim pretpostavkama. Obje njegove knjige prepune su takvih kategorijskih pogrešaka koje poništavaju njegove argumente.

Sljedeće, kršćanstvo vjeruje da su ljudi stvoreni na Božju sliku, što im daje urođenu vrijednost i dostojanstvo. Niti kršćanstvo može biti pasivno (kao što Efežanima 4:22-24 savršeno jasno pokazuje). U kršćanstvu se radi o herojskoj akciji, omogućenoj Božjom milošću — zbog čega Isus daje Sveopće poslanje (Matej 28:16-20). Nadalje, kršćanska moralnost uključuje i pokajanje, što negira pasivnost. I, Biblija je puna djela vjernih muškaraca i žena koji su promijenili svijet. Što se tiče tvrdnje da kršćani ne nose moralni teret — samo jedan mali citat uništava Petersona — “uzmite svoj križ i pođite za mnom”

Nadalje, ako je ono što Peterson kaže doista točno, Zapadna civilizacije se nikada ne bi mogla dogoditi, jer je Zapad nusproizvod kršćanske vjere: “Po njihovim plodovima ćete ih prepoznati”, rekao je Isus.

Kako bi proširio svoj anti kršćanski napad, Peterson kaže da se Lav Tolstoj, Fjodor Dostojevski i Aleksandar Solženjicin slažu s njim. Upravo suprotno! Sva trojica su bili pobožni kršćani i njihov rad suprotstavlja se u potpunosti s onim što predstavlja Peterson — jer su pokazali da je život bez Isusa apsolutni kaos.

Peterson, čovjek, sebe identificira s indijanskim plemenom Kwakwaka’wakw (Kwakiutl). Stoga one maske s kojima se fotografirao. Povijest nas podsjeća da su Kwakiutli prakticirali kanibalizam dobar dio 20-og stoljeća.

U Maps of Meanins (Karte značenja – op. a.) (600 stranica jungijanskih, sablasnih samopozivnih riječi, s previše pogrešaka i zabluda za spomenuti, ali to je proširena, ranija verzija 12 pravila), postoje dva uznemirujuća detalja. Jedan od njih je ponavljajući san u kojem Peterson vidi svog lijepog rođaka rastrganog, a njegovo meso mu je posluženo za jelo. Drugi je njegov vlastiti slikarski uradak, koji prikazuje “Isusa” kao sablasnog demona, sa zmijom opasanom oko struka. Petersonov guru, Carl Jung, obožavao je demona po imenu Philemon.

Peterson, liberalni profesor, je u potpunosti anti-kršćanski, dok se Peterson, čovjek, bori s demonskim noćnom morama. Dakle, zašto su kršćani i konzervativci digli ovog čovjeka do statusa proroka? Zašto mu se žele pridružiti u njegovom paklu, koji se sastoji od 12 krugova (njegovih pravila)?

“Ideje imaju posljedice”, upozorava Peterson i tu je napokon u pravu. Posljedice njegovih ideja su strah i samopreziranje, koji zajedno tvore taj kaos protiv kojeg se uopće i bori. Dr. Peterson tek treba implementirati svoje vlastito Pravilo 6. Kristove riječi mogle bi poslužiti kao ispravak: “Doktore, izliječite se”.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here