WILLIAMS: Možemo li vjerovati stručnjacima?

Walter E. Williams

0
33

Bivši ministar financija Larry Summers predvidio je da će u slučaju Trumpovog izbora u roku od 18 mjeseci nastupiti dugotrajna recesija. Uzimajući u obzir mišljenje svojih stručnjaka, mjesec dana prije izbora, Washington Post objavio je editorijal s naslovom “Predsjednik Trump bi mogao uništiti svjetsko gospodarstvo”. Steve Rattner, demokratski financijer i bivši šef Nacionalnog ekonomskog vijeća, upozorio je: “U slučaju da se desi ono nevjerojatno i Trump pobjedi, vidjet ćete pad tržišta povijesnih razmjera”. Kada je Trumpova izborna pobjeda postala očigledna, kolumnist New York Timesa i dobitnik Nobelove nagrade Paul Krugman upozorio je da “svijet vrlo vjerojatno gleda prema globalnoj recesiji, bez kraja na vidiku”. Usput, Krugman je bio bezbroj puta u krivu u svojim ekonomskim predviđanjima, ali ta činjenica ga ne sprečava da daje više besramnih predviđanja.

Ljudi kojima smo vjerovali kao stručnjacima često su bili u nezamislivo u krivu i to nije ništa novo. Irving Fisher, ugledni profesor ekonomije, predvidio je 1929.: “Cijene dionica dosegle su ono što izgleda kao trajno visoki plato”. Tri dana kasnije, burza se srušila. 1945., vezano za novac utrošen u Manattan Project, admiral William Leahy rekao je predsjedniku Harryju S. Trumanu: “To je najveća glupost koju smo ikad učinili. (Atomska) bomba nikada neće eksplodirati i to govorim kao stručnjak za eksplozive”.

1903. godine, predsjednik Michigan Savings banke, savjetujući Henryja Forda da ne ulaže u Ford Motor kompaniju, rekao je: “Konj je ovdje da ostane, ali automobil je samo novina — hir”. Povjerenje u trajnu snagu konja prikazana je u komentaru iz 1916. ađutanta feldmaršala Douglasa Haiga prilikom demonstracije tenka: “Ideja da će konjica biti zamijenjena tim željeznim kočijama je apsurdna. To je gotovo jednako izdaji.”

Albert Einstein je predvidio: “Ne postoji niti najmanji nagovještaj da će nuklearna energija ikada biti dostupna. To bi značilo da bi atomi trebali biti razbijeni po volji.” Godine 1899., Charles H. Duell, američki povjerenik za patente, rekao je: “Sve što se može izmisliti, izmišljeno je”. Slušajući svoje stručnjake 1936., New York Times je predvidio: “Raketa nikada neće moći napustiti Zemljinu atmosferu”.

Kako bi dokazali da nisu samo akademici, stručnjaci i poslovni ljudi oni koji rade ćaknuta predviđanja, član bejzbolske Kuće slavnih, Tris Speaker, dao je 1919. savjet u vezi Babe Rutha: “Uzimanje najboljeg lijevorukog bacača u bejzbolu i pretvarajući ga u igrača desnog polja je jedna od najglupljih stvari koje sam ikada čuo”. Za one koji nisu poznavatelji bejzbola, Babe Ruth je bio jedan od najboljih outfieldera koji su ikada igrali ovu igru.

Niti najveći svjetski geniji nisu na bilo koji način imuni od ovih okorjelih gluposti. Sir Isaac Newton (1642-1727) bio je vjerojatno najveći znanstvenik svih vremena. On je postavio temelje klasične mehanike; njegov genij transformirao je naše shvaćanje fizike, matematike i astronomije. Ono što nije naširoko poznato je da je Newton većinu svojih budnih sati posvetio alkemiji. Neki od njegovih ludih pokusa uključivali su pokušaj pretvaranja olova u zlato. Napisao je čitave sveske o alkemiji, ali nakon njegove smrti Britansko kraljevsko društvo smatralo je da “nisu prikladni za tiskanje”.

Zatim postoji matematički fizičar i inženjer Lord Kelvin (1824-1907), čiji je glavni doprinos bio u termodinamici. Kelvin je naširoko poznat po tome što je pravilno utvrdio vrijednost apsolutne nule, otprilike minus 273,15 stupnjeva Celzijusa ili minus 459,67 stupnjeva Fahrenheita. U čast tog postignuća, ekstremno visoke i ekstremno niske temperature izražavaju se u jedinicama nazvanim kelvinima. Kako bi dokazali da možeš biti genije u jednom području, a idiot u drugom, Kelvin je izazvao geologe rekavši da je Zemlja stara između 20 milijuna i 100 milijuna godina. Kelvin je predvidio: “X-zrake će se pokazati prijevarom”. I rekao nam je: “Mogu izraziti s apsolutnim samopouzdanjem da su leteće mašine teže od zraka nemoguće.”

Poatna svega ovoga je da možemo slušati stručnjake, ali njihova predviđanja ipak uzeti sa zrnom ili dva soli.

Walter E. Williams je profesor ekonomije na Sveučilištu George Mason.