BUCHANAN: Je li Hitler želio rat?

Patrick J. Buchanan

http://wiadomosci.dziennik.pl

Prije gotovo 80 godina, 1. rujna 1939. godine, njemačka vojska prešla je granicu Poljske. 3. rujna, Britanija je proglasila rat.

Šest godina kasnije, 50 milijuna kršćana i Židova bilo je mrtvo. Britanija je bila slomljena i bankrotirana, Njemačka tinjajuća ruševina. Europa je poslužila kao mjesto najubojitijih borbi poznatih čovječanstvu, a civili su pretrpjeli još gore užase od vojnika.

Do svibnja 1945. godine, horde Crvene armije okupirale su sve velike gradove srednje Europe: Beč, Prag, Budimpeštu, Berlin. Stotinu milijuna kršćana našlo se pod petom najbarbarskije tiranije u povijesti: boljševičkog režima najvećeg teroriste ikad, Josifa Staljina.

Koji cilj bi mogao opravdati takve žrtve?

Njemačko-poljski rat iznikao je iz svađe oko grada veličine Ocean Cityja, u državi Maryland, u ljetnim mjesecima. Danzig, 95 posto njemački grad, odsječen je od Njemačke u Versaillesu, prekršivši tako načelo samoodređenja Woodrowa Wilsona. Čak su i britanski vođe mislili da Danzig treba vratiti matičnoj zemlji.

Zašto Varšava nije pregovarala s Berlinom, koji je nagovještavao kako je voljan ponuditi kompenzirajuću teritoriju u Slovačkoj? Jer su Poljaci imali ratno jamstvo od Velike Britanije da bi, u slučaju napada Njemačke, Britanija i njezino carstvo priskočili Poljskoj u pomoć.

Ali zašto bi Britanija dala nezatraženo ratno jamstvo hunti poljskih pukovnika, dajući im tako moć da povuku Britaniju u drugi rat s najmoćnijom nacijom Europe?

Je li Danzig bio vrijedan rata? Za razliku od 7 milijuna Hongkonžana koje je Britanija mimo njihove želje predala Pekingu, Danzigeri su se željeli vratiti u Njemačku.

Dolazi odgovor: Ratno jamstvo nije se ticalo Danziga, pa čak ni Poljske. To je bio moralan i strateški imperativ “zaustavljanja Hitlera” nakon što je pokazao, ukidanjem Münchenskog pakta, a s njim i Čehoslovačke, da mu je cilj osvajanje svijeta. A toj nacističkoj zvijeri to se nije smjelo dopustiti.

Ako je istina, to je pošteno. Uostalom, Amerikanci su bili spremni koristiti atomsku bombu kako bi Crvenu armiju zadržali dalje od Kanala. Ali gdje su dokazi da je Adolf Hitler, čije žrtve su do ožujka 1939. bile frakcija onih generala Pinocheta ili Fidela Castra, htio osvojiti svijet?

Nakon Münchena 1938., Čehoslovačka se doista počela raspadati i na kraju se raspala. Pa ipak, razmislite što je nastalo od njenih dijelova.

Sudetski Nijemci vraćeni su pod njemačku vlast, kao što su i htjeli. Poljska je aneksirala malu osporenu pokrajinu Teschen, u kojoj je živjelo na tisuće Poljaka. Zemlje mađarskih predaka u južnoj Slovačkoj vraćene su matici zemlji. Slovaci su dobili punu neovisnost koju im je garantirala Njemačka. Što se tiče Čeha, oni su došli u Berlin tražeći istu pogodbu kao Slovaci, ali Hitler je inzistirao da prihvate protektorat.

Sada, netko može prezirati ono što je učinjeno, ali kako se ova raspodjela Čehoslovačke mogla okarakterizirati kao Hitlerov nagon za osvajanje svijeta?

Dolazi odgovor: Da Britanija nije dala ratno jamstvo i otišla u rat, nakon Čehoslovačke na red bi došla Poljska, pa Rusija, pa Francuska, pa Britanija, a potom Sjedinjene Države.

Svi bismo sada govorili njemački.

Ali ako je Hitler želio osvojiti svijet — Britaniju, Afriku, Bliski istok, Sjedinjene Države, Kanadu, Južnu Ameriku, Indiju, Aziju, Australiju — zašto je proveo tri godine gradeći toliko skupu Siegfriedovu liniju kako bi zaštitio Njemačku od Francuske? Zašto je započeo rat bez površinske flote, bez transportnih trupa i samo 29 oceanskih podmornica? Kako možete osvojiti svijet s mornaricom koja ne može izići iz Baltičkog mora?

Ako je Hitler želio svijet, zašto nije gradio strateške bombardere, umjesto dvomotornih Dorniera i Heinkela koji nisu mogli doseći niti Britaniju iz Njemačke?

Zašto je dopustio odlazak britanske vojske iz Dunkirka?

Zašto je u dva navrata ponudio Britaniji mir, nakon pada Poljske i ponovno nakon pada Francuske?

Zašto, nakon pada Pariza, Hitler nije zahtijevao francusku flotu, kao što su saveznici tražili i dobili Kaiserovu flotu nakon Prvog svjetskog rata? Zašto nije zahtijevao baze u Siriji, koja je bila pod francuskom kontrolom, kako bi napao Suez? Zašto je preklinjao Benita Mussolinija da ne napadne Grčku?

Jer je Hitler želio završiti rat 1940. godine, gotovo dvije godine prije nego što su vlakovi počeli voziti prema logorima.

Hitler nikada nije želio rat s Poljskom, nego savezništvo s Poljskom, baš kao što ga je imao sa Španjolskom Francisca Franca, Mussolinijevom Italijom, Mađarskom Miklosa Horthyja i Slovačkom oca Jozefa Tisa.

Doista, zašto bi želio rat kad je, do 1939., bio okružen saveznicima i prijateljskim ili neutralnim susjedima, osim Francuske? A on je otpisao Alsace, jer je ponovno osvajanje Alsaca značilo rat s Francuskom, što je značilo rat s Britanijom, čijem carstvu se divio i koju je uvijek želio kao saveznika.

Od ožujka 1939., Hitler nije čak imao niti granicu s Rusijom. Kako bi onda napravio invaziju na Rusiju?

Winston Churchill je bio u pravu kad ga je nazvao “Nepotrebnim ratom” — ratom koji će se možda dokazati smrtnim udarcem za našu civilizaciju.