Opasnosti ‘utvrđene znanosti’

Brian Joondeph

http://dailycaller.com

Znanost je u konstantnom stanju promjena. Iznose se teorije koje objašnjavaju prirodne fenomene utemeljene na najboljim saznanjima tog doba. Te teorije se testiraju. Ukoliko točno predvide buduća zapažanja, teorije postaju vjerodostojnije. Ako, međutim, te teorije ne uspijevaju točno predvidjeti, one zahtijevaju modifikacije ili izravno odbacivanje.

Ono što se smatra “utvrđenom znanosti” jedan dan, može se preokrenuti naglavce slijedećeg dana u svijetlu novih podataka. Svojedobno je bilo “utvrđeno” da se Sunce i zvijezde okreću oko Zemlje i da je Zemlja ravna. Kako je znanost napredovala i novi podaci prikupljeni, te “utvrđene” teorije bile su odbačene.

Nedavno su tri komadića medicinske “utvrđene znanosti” došle u pitanje. Nove informacije ne opovrgavaju nužno izvorne ideje, ali dovode u pitanje njihovu točnost. I ilustriraju glupost proglašavanja znanosti utvrđenom, odbijanjem bilo kakvog daljnjeg neslaganja ili rasprave.

Prvi je preporuka o prehrani koju sam slušao većinu svog života da su mliječne masti loše. Izbjegavajte punomasno mlijeko i maslac, ispravna odluka je slabo masno ili obrano mlijeko. Tako dugo dok je studija koja je uključivala više od stotinu tisuća ljudi iz 21 zemlje i koja je trajala devet godina objavljena u medicinskom časopisu Lancet sa zaključkom da mliječne masti zapravo mogu biti zdrave.

“Nova velika studija povezuje konzumaciju punomasnih mliječnih proizvoda sa smanjenim rizikom kardiovaskularnih bolesti. Rezultati povlače pitanja o trenutačnim smjernicama o prehrani, koje predlažu konzumaciju nemasnih ili slabo masnih mlječnih proizvoda umjesto punomasnih proizvoda.”

Drugi je kolesterol, desetljećima povezivan s bolestima srca i kardiovaskularnim zdravljem. Znanstvenici su se složili da su visoke razine kolesterola štetne, posebice “loši kolesterol” ili LDL. Četvrtina odraslih Amerikanaca uzima statine kako bi snizili svoj kolesterol, navodno smanjujući budući rizik od srčanog ili moždanog udara. I mnogi pate od nuspojava uzimanja statina, uključujući boli u mišićima.

Tako dugo dok studija nije objavljena u Expert Review of Clinical Pharmacology i okrenula “utvrđenu znanost” naglavce.

“Nema dokaza koji dokazuju da visoka razina lošeg kolesterola uzrokuje bolesti srca, kao što su tvrdili vodeći liječnici. Istraživači su upozorili da statini — lijekovi koji uništavaju kolesterol — ne pružaju nikakvu zaštitu milijunima ljudi i da bi ih liječnici trebali ‘napustiti'”.

Treći je dnevni aspirin, za koji se dugo misli da spriječava srčane udare, pogotovo u niskim dozama ili baby aspirini. Studija Physicians Health, iz 1980-ih, pronašla je da “niska doza aspirina smanjuje rizik od prvog infarkta za 44 posto”. Znanost je utvrđena, a milijuni Amerikanaca počelo je uzimati baby aspirine svakog dana.

Aspirin je razrjeđivač krvi i kao takav povećava rizik krvarenja. Mali pad ili ozljeda mogla bi dovesti do pretjeranog krvarenja, vrlo problematičnog ako se nalazi u glavi ili zglobu.

Tri nedavne studije u New England Journal of Medicine pozabavile su se ovim nehotičnim posljedicama i otkrile “da nema značajnih koristi za srce za one koji nemaju povijest srčanih problema. U ovoj studiji, 70 i više godišnjaci, nemaju nikakve koristi i potencijalno mogu prouzrokovati štetu.”

Ova znanost bila je utvrđena desetljećima. Mnogi od nas, uključujući iskreno vašeg, doktora, vjerovali su i prakticirali sve tri direktive jer moja obitelj ima povijest bolesti srca. Ne vjerujem da sam si naštetio, ali dodatni napori i troškovi u prakticiranju ovih medicinskih preporuka možda su bili uzaludni.

Šira lekcija je za znanost općenito, pogotovo ono što se smatra “utvrđenom znanosti”. Globalno zatopljenje dolazi na um. U Govoru o stanju Unije predsjednika Obame 2014. godine, rekao je svijetu: “Rasprava je završila, klimatske promjene su činjenica”. Ne samo da je znanost utvrđena, već je bilo kakva rasprava ili neslaganje hereza, kažnjiva kao zločin, ukoliko se udovolji klimatskim ratnicima.

Medicina, kao i sve ostale grane znanosti, treba slijediti znanstvenu metodologiju: promatranje prirodnih događaja, objašnjenje zašto se pojavljuju i modifikacija objašnjenja temeljena na novim promatranjima i podacima. Medicinski svijet radi upravo to s novim istraživanjima o prehrani, kolesterolu i aspirinu.

Klimatski znanstvenici trebali bi imati sličan pristup u analizi temperatura, vremena i uragana, prije nego proklamiraju “ili je po mome ili nikako”, suprotno kontradiktornim podacima i brižno promišljenim nesuglasicama. Neželjene posljedice su stvarne i slijepo slijeđenje puta “utvrđene znanosti” može donijeti ozbiljne posljedice pojedincima i društvu.

Brian C Joondeph je liječnik i pisac iz Denvera.