Sva ta naklapanja o tome kako je socijalizam “cool”, a kapitalizam “neiskupljiv”, podsjeća nas da pogledamo zemlje koje su patile pod tiranijom i gdje se one nalaze danas.
Primjer: Baltička Republika Litva.
Unatoč tome što je većim dijelom 20. stoljeća bila ilegalno okupirana i teško oštećena od nacističkog i od sovjetskog režima, “Kišna zemlja” fantastično se oporavila prihvaćanjem slobodnog poduzetništva i ograničene vladine politike.
Ona se ističe kao 21. ekonomski najslobodnija zemlja na svijetu prema Indeksu ekonomskih sloboda instituta Heritage iz 2019. godine. Prošlog ljeta, litvanski parlament, Seimas, također je smanjio porezno opterećenje 1,3 milijuna svojih stanovnika. (Zemlja se trenutačno može pohvaliti s 2,86 milijuna stanovnika.) Učenici litvanskih srednjih škola uče o slobodnom poduzetništvu pomoću udžbenika Ekonomija u 31 satu litvanskog Instituta za slobodno tržište.
“Važnost ekonomskog razmišljanja ne smije se podcijeniti”, rekao je Žilvinas Šilėnas, izvršni direktor litvanskog Instituta za slobodno tržište, u jesen 2016., godine. “Naša individualna i društvena dobrobit ovisi o tome. Nažalost ekonomsko obrazovanje u školama je u najboljem slučaju plitko, a u najgorem netočno. Naša je težnja osvojiti bitku za slobodu mladih umova. Sretni smo što smo toliko postigli u ostvarivanju tog cilja u području u kojem se ideje slobodnog tržišta obično ne čuju, u javnim školama i unutar nacionalnog školskog programa.”
Više o udžbeniku:
Ekonomija u 31 satu uči kako vlasnička prava, slobodna razmjena, profit i konkurencija oblikuju donošenje odluka u svakodnevnom životu. Objavljen u kolovozu 2015. godine, udžbenik se već koristi kao dio obveznog nacionalnog kurikuluma od strane više od 60 posto litvanskih učitelja 9. i 10. razreda, koje pohađa više od 20.000 studenata. Od ključne važnosti u ovom uspjehu bilo je službeno odobrenje Ekonomije u 31 satu od strane Ministarstva prosvjete i znanosti te njegova registracija kao preporučeni udžbenik za srednje škole.
Litva se također može pohvaliti s jednim od najbržih internetskih brzina u Europi i svijetu.
Zašto je to relevantno?
Na današnji dan prije 29 godina — 11. ožujka 1990. — Baltička Republika Litva odvažno je proglasila: Imala je dovoljno ilegalne sovjetske okupacije i proglasila je traženje ponovne neovisnosti koju je izgubila još u doba prije Drugog svjetskog rata. Bila je to prva okupirana republika koja je odbacila SSSR.
Iako su moji roditelji rođeni u Litvi u to vrijeme već bili u Sjedinjenim Državama, rekli su mi koliko im je činjenica da će njihova domovina povratiti svoju neovisnost zagrijala srce.
S pozivima mnogih demokrata na centralno planiranje ovdje u Sjedinjenim Državama, važno je proučavati povijest i učiti iz nje. Politike Sovjetskog Saveza između 1917.-1987., na primjer, dovele su do smrti više od 60 milijuna ljudi — uključujući one Litvanaca. Vlada je kontrolirala sredstva za proizvodnju, nacionalizirala industriju, diskriminirala etničko stanovništvo, progonila vjernike, konfiscirala privatno vlasništvo i zatvorila i naposljetku ubila ljude koje je smatrala “izdajicama”.
Je li to ono što trebamo i želimo ovdje u SAD-u? Apsolutno ne. Moja obitelj je došla ovdje 1986. kako bi pobjegla od socijalizma, a ne da ga iskusi u Americi.
Litva, Latvija, Estonija i drugi okupirani narodi bili su dvojna okupacijska područja koja su iz prve ruke vidjela opresivnost nacionalsocijalizma i sovjetskog komunizma. To je razlog zašto nastoje podržati slobodu, tržišno utemeljeno poduzetništvo i odbacuju svaki pokušaj ponovnog oživljavanja političkih sustava koji ih devastirali i demoralizirali.
Često citirani citat Georgea Santayane i danas zvuči istinito: “Oni koji ne pamte prošlost osuđeni su da je ponavljaju.”
Pogledajmo Litvu — a ne Venezuelu — za nadahnuće i učinimo moralni slučaj za slobodno poduzetništvo.
