BUCHANAN: Rat s Iranom postao bi ‘Trumpov rat’

Patrick J. Buchanan

Pixabay

Predsjednik Trump ne može željeti rat s Iranom.

Takav rat, bez obzira na duljinu trajanja, vodio bi se u Perzijskom zaljevu i u njegovoj okolini, kroz koju putuje trećina svjetske nafte. On bi mogao izazvati svjetsku recesiju i ugroziti Trumpov reizbor.

On bi proširio “beskrajni rat”, za koji je Trump rekao da će ga okončati, na naciju od 80 milijuna ljudi, tri puta većoj od Iraka. On bi postao glavno pitanje njegova predsjedništva, baš kao što je Irački rat postao glavno pitanje predsjedništva Georgea W. Busha.

A ako sad izbije rat, on bi bio poznat kao “Trumpov rat”.

Jer Trump je bio taj koji nas je izvukao iz nuklearnog dogovora s Iranom, iako je, prema UN-ovim inspektorima i ostalim državama potpisnicama — Britanijom, Francuskom, Njemačkom, Rusijom, Kinom — Teheran poštovao njegove uvjete.

Nakon Trumpovog odbacivanja sporazuma uslijedilo je ponovno uvođenje sankcija i politike maksimalnog pritiska. Nakon toga uslijedilo je označavanje Iranske revolucionarne garde kao “terorističke” organizacije.

Potom su se pojavile prijetnje sekundarnih sankcija SAD-a nacijama, od kojih su neke prijateljske i saveznice, koje su nastavile kupovati naftu od Irana.

Američka politika bila je stiskanje iranske ekonomije tako dugo dok režim ne popusti pred 12 zahtjeva državnog tajnika Mikea Pompea, uključujući i okončanje teheranske podrške saveznicima u Libanonu, Siriji, Iraku i Jemenu.

Pompeo je u nedjelju rekao da se Iran nalazi iza napada na tankere u Omanskom zaljevu i da je Teheran potaknuo napad koji je ozlijedio četiri američka vojnika u Kabulu, iako su talibani preuzeli odgovornost.

Ratni jastrebovi su se vratili.

“Ovaj neisprovocirani napad na komercijalne brodove zahtijeva odmazdu vojnim napadima”, rekao je senator Tom Cotton u nedjelju.

No, jednako kao što Trump ne želi rat s Iranom, Iran ne želi rat s SAD-om. Teheran je zanijekao bilo kakvu ulogu u napadima na tankere, pomogao ugasiti požar na jednom od njih i optužio neprijatelje za napad pod “lažnom zastavom” kako bi potaknuli rat.

Ako je Revolucionarna garda, koja odgovara ajatolahu, pričvrstila eksplozive na trup tankera, bilo bi to u svrhu slanja izravne poruke: Ako naš izvoz nafte bude zaustavljen američkim sankcijama, izvoz nafte iz Saudijske Arabije i zaljevskih Arapa mogao bi doživjeti slične probleme.

A opet, ako predsjednik i ajatolah ne žele rat, tko želi?

To nisu Nijemci ili Japanci, koji oboje traže više dokaza da je Iran potaknuo napade na tankere. Japanski premijer sastao se s ajatolahom u vrijeme napada na tankere, a jedan od njih bio je u japanskom vlasništvu.

U ponedjeljak su u Wall Street Journalu pisali Ray Takeyh i Reuel Marc Gerecht, viši suradnik Zaklade za obranu demokracija, neokonzervativnog gnijezda koje financiraju Paul Singer i Sheldon Adelson.

U članku pod nazivom: “Amerika se može suočiti s krhkim Iranom”, dvojac je tvrdio da bi Trump morao bezobzirno pritiskati iranski režim i ne se bojati vojnog sukoba, a rat s Iranom izgledao bi poput šetnje.

“Iran nije u stanju za dugotrajno sučeljavanje sa SAD-om. Režim se nalazi u politički nesigurnom položaju. Umorna iranska srednja klasa odustala je od mogućnosti reforme ili prosperiteta. Niže klase, nekada povezane s režimom putem ekspanzivne socijalne države, također su postale nelojalne. Inteligencija više ne vjeruje da se vjera i sloboda mogu uskladiti. A mladi su postali najgorljiviji kritičari režima.”

“Iranska krhka teokracija ne može apsorbirati golem vanjski šok. To je razlog zašto se vrhovni vođa Ali Khameini uglavnom pridržavao JCPOA (nuklearnog pakta) i zašto vjerojatno peca pregovore oko sukoba s Velikim Sotonom.”

Opisivanje iranske političke krize i gospodarskog pada poziva pitanje: ako je teheranski režim toliko krhak, a iranski narod toliko otuđen, zašto ne izbjeći rat i čekati slom režima?

Čini se kako Trump ima nekoliko opcija:

— Pregovarati s teheranskim režimom kako bi došao do nekakvog podnošljivog detanta.

— Odbiti pregovore i čekati kolaps režima, u kojem slučaju predsjednik mora biti spreman za poduzimanje akcija protiv Irana koje bi podigle vjerojatnost gušenja te nacije do smrti.

— Vojni udar, kao što Cottom traži i prihvatiti rat koji slijedi, ako se Iran odluči boriti umjesto biti ponižen i kapitulirati pred Pompeovim zahtjevima.

Neki se prisjećaju: Sadam Husein prihvatio je rat sa Sjedinjenim Državama 1991. godine, umjesto da se pokorio zahtjevu Busha I. i izvukao svoju vojsku iz Kuvajta.

Tko želi rat SAD-a s Iranom?

Prvenstveno isti oni ljudi koji su nas naveli na ratove u Iraku, Siriji i Jemenu te koji se protive svakome Trumpovom pokušaju izvlačenja trupa iz tih ratova.

Ako uspiju u Iranu, teško je vidjeti kako ćemo ikada izvući našu zemlju iz ove regije natopljene krvlju u kojoj nemamo nikakvog vitalnog interesa osim nafte, a Amerike je, zahvaljujući hidrauličnom frakturiranju, postala neovisna od toga.

Patrick “Pat” Buchanan je američki paleokonzervativni politički komentator, autor, sindikalni kolumnist, političar i voditelj. Bio je viši savjetnik predsjednicima Nixonu, Fordu i Reaganu kao i kandidat za republikansku predsjedničku nominaciju 1992. i 1996. godine.