STOSSEL: Moralni kapitalizam

John Stossel

Screenshot: YouTube/John Stossel

Predsjednički kandidati i mediji konstantno ponavljaju ljudima kako je “nemoralno” da nekolicina bogatih ljudi ima toliko više novca od svih drugih.

Oni govore kao da nije važno što su bogati učinili da bi dobili sav taj novac. Umjesto toga, sama činjenica da su bogati je nemoralna.

Yaron Brook s Instituta Ayn Rand kaže da je to ludost. “Oni žele osuditi ljude koji su zapravo pomaknuli civilizaciju naprijed”, želi se Brook. “Ljude koji su poboljšali životni standard svih ljudi na planetu.”

Svih? Kako je to moguće? Zar ne postoji ograničena količina novca na svijetu, tako da kad bogati zgrabe veliki dio ostane puno manje za sve ostale?

Ne. Jer se bogatstvo može stvoriti.

No, tisućama godina to se jedva dogodilo.

“U biti smo zarađivali 2 dolara dnevno 100.000 godina — drugim riječima, mogli smo jesti ono što smo obrađivali”, prepričava Brook. “Potom (prije 250 godina) se dogodilo nešto nevjerojatno.”

Ta “nevjerojatna” stvar je bila kapitalizam.




Po prvi put, običnim ljudima bilo je dopušteno profitirati od privatnog vlasništva. Specijalizacija rada stvorila je učinkovitost koja je ljudima omogućila da proizvode više s manje. Potom su trgovali da bi dobili više. To je stvorilo bogatstvo.

“Prije dvije stotine pedeset godina, odjednom smo otkrili vrijednost individualne slobode”, rekao je Brook u mom novom videu. “Vrijednost ostavljanja pojedinca slobodnog da razmišlja, uvodi inovacije, proizvodi bez traženja dopuštenja, bez da je država dala svoje odobrenje — i mi to zovemo industrijska revolucija.”

Ali još od tih vremena, političari su se žalili na profite. U filmu koji se temelji na romanu Ayn Rand “Atlas je slegnuo ramenima”, državni dužnosnici zahtijevaju od čeličnog magnata Hanka Reardena da opravda svoje bogatstvo.

“Nisam vam dužan dati odgovor, ali bih vam mogao reći na stotinu načina”, odgovorio je Rearden. “Tisuće radnih mjesta, milijarde u prihodu, poticanje našeg gospodarstva usprkos vašim naporima.”

Rearden je bio u pravu. Kapitalizam je stvorio novo bogatstvo.

“Postali smo mnogo, mnogo, mnogo bogatiji, teško je to i zamisliti”, objašnjava Brook. “Dobili smo struju, tekuću vodu, stvari koje danas uzimamo zdravo za gotovo, ali koje nismo imali prije 150 godina. I da, neki ljudi se žale na nejednakost, ali svi su postali bogatiji. Čak su i siromašni postali bogatiji.”

Mnogo bogatiji. To je ključna stvar.

Kritičari kapitalizma impliciraju da su bogati industrijalci “uzeli” tuđi novac — kao da je svjetsko bogatstvo jedna velika pita. Ako Amazonov osnivač Jeff Bezos uzme veliki dio, to ostavlja manje svima nama.

No, to nije način na koji život funkcionira. Bezos se obogatio pečenjem tisuća novih pita. On je stvorio novo bogatstvo.

Kapitalizam stvara bogatstvo jer su pod kapitalizmom, za razliku od socijalizma, transakcije dobrovoljne.

To možemo vidjeti na djelu svaki put kad nešto kupimo.

U kafiću dajem prodavačici dolar, a ona meni daje kavu. Onda je tu onaj čudan dvostruki “hvala!” trenutak: Oboje kažemo “hvala”. Zašto?

Jer oboje osjećamo da smo bolje.




Pod kapitalizmom, obojici nam se mora svidjeti transakcija ili se ona ne događa. Ona je željela moj dolar više od kave; Ja sam želio kavu više od dolara. To je situacija u kojoj svi pobjeđuju.

Jedini način na koji se možete obogatiti u kapitalizmu (osim ako ne varate) je dobrim služenjem svojih klijenata.

Mi živimo s takvom vrstom pobjeđivanja svaki dan u kapitalističkim zemljama i gotovo nam je svima bolje.

Još od industrijske revolucije, priča Brooks, “Više smo nego udvostručili naš životni vijek. Dramatično smo povećali kvalitetu života i bogatiji smo nego je to itko mogao zamisliti.”

Današnji “demokratski” socijalisti kažu da vlada mora pomoći siromašnima i bolesnima jer kapitalisti pomažu samo sebi. Ali, kako Brook ističe, “slabima i siromašnima je pod kapitalizmom bolje nego u bilo kojem drugom sustavu!”

Istina.

Kapitalizam, zaključuje, “je fantastičan sustav koji je u osnovi moralan jer dozvoljava pojedincima potraživanje vlastite sreće. Vaša potraga za vlastitim blagostanjem — sama po sebi vrlina — također pomaže svijetu da bude bolji svijet.”