Migranti učinili švedsku stopu nezaposlenosti jednom od najviših u EU

Arthur Lyons

Screenshot: YouTube/Expedia

Unatoč neprekidnim obećanjima švedskog premijera Stefana Löfvena da će smanjiti stopu nezaposlenosti, one nezadrživo nastavlja rasti zahvaljujući ogromnom broju migranata ovisnih o socijalnoj pomoći koje su uvezli u zemlju.

Prema novoobjavljenim podacima Eurostata, skandinavska zemlja sad izgleda kao novi bolesnik Europe i nalazi se na 24. mjestu od 28 članica Europske unije po pitanju nezaposlenosti, izvješćuju dnevne novine Expressen.

Godine 2013., premijer Löfven postavio je cilj Švedskoj da ima najnižu stopu nezaposlenosti od svih država članica EU do 2020. godine. No, s velikim brojem migranata ovisnih o socijalnoj pomoći koji su dovedeni u zemlju i s približavanjem 2020. godine, čini se kako Löfvenov ambiciozni cilj neće biti postignut.

Zahvaljujući svojoj novo uvezenoj nižoj klasi, Švedska sad uživa stopu nezaposlenosti koja je stavlja uz bok Francuskoj, Španjolskoj, Grkoj i Italiji. Statistički podaci dosljedno otkrivaju da su migranti u prosjeku nezaposleni po mnogo višim stopama od domaćih Šveđana.




Prošle godine, statistika koju je objavila švedska služba za zapošljavanje otkrila je da je stopa nezaposlenosti migranata u Švedskoj 19,9 posto, u odnosu na samo 3,6 posto za domaće Šveđane.

Integracija velikog broja migranata u švedsku radnu snagu pokazala se težim nego što se to prvobitno mislilo. Mnoge lokalne općine suočavaju se s financijskim problemima uslijed značajnog pritiska na njihov sustav socijalne skrbi.

U općini Bengtsfors, dužnosnici su bili prisiljeni tražiti od nacionalne vlade pakete financijske pomoći zbog ogromnih financijskih opterećenja koja su stavljena na leđa poreznih obveznika kao rezultat primanja prevelikog broja migranata ovisnih o socijalnoj pomoći.

Općina Hässelholm, nakon što je u samo tri godine primila 3.000 migranata, također se suočava s financijskom propašću jer do 80 posto primljenih migranata i dalje ostaje na socijalnoj pomoći.

Općina Filipstad, švedska općina koja je primila najveći broj migranata po stanovniku, navela je da se suočava se financijskom krizom jer produktivni Šveđani nastavljaju napuštati grad, dok su se potrebe za financijskom pomoći utrostručile zbog priliva migranata ovisnih o socijalnoj pomoći.