MILTMORE: Kako je ruski posjet američkoj trgovini 1989. godine razotkrio laž socijalizma

John Miltmore

lidenz.ru

Pad Sovjetskog Saveza ponekad se smatra 9. studeni 1989. godine, dan simboličnog rušenja Berlinskog zida. Iako je fizička barijera izdržala još dvije godine, toga su dana dužnosnici Komunističke partije Istočne Njemačke najavili da više neće zaustavljati građane Njemačke Demokratske Republike u prelasku granice.

Pad barijere koja je Njemačkoj ostavila duboke ožiljke, doista je predstavljao preokret u kolapsu Sovjetskog Carstva, ali netko bi mogao ustvrditi da je ona istinska mrtvačka zvonjava započela dva mjeseca prije u maloj trgovini prehrambenim proizvodima u teksaškom gradiću Clear Lakeu.

Neočekivani posjet

Dana 16. rujna 1989. godine, Boris Jeljcin bio je kao novoizabrani član sovjetskog parlamenta u posjeti Sjedinjenim Državama. Nakon zakazanog posjeta Svemirskom centru Johnson, Jeljcin je njegova mala pratnja neplanirano su se zaustavili u trgovini prehrambenim proizvodima Randall’s u Clear Lakeu, predgrađu Houstona. Bio je oduševljen redovima hrane i prepunim policama, što je predstavljalo oštar kontrast redovima za kruh i praznim policama na koje je navikao kod kuće u Rusiji.

Jeljcin, koji je imao reputaciju reformatora i populista, “lutao je redovima Randall’sa zaprepašteno klimajući glavom”, napisala je Stefanie Asin, novinarka Houston Chroniclea. Čudio se besplatnim uzorcima sira, svježoj ribi i poljoprivrednim proizvodima te hladnjacima prepunim sladoleda. Jeljcin je usput razgovarao s kupcima i radnicima u trgovini: “Koliko ovo košta? Je li vam potrebna posebna edukacija kako biste vodili supermarket? Jesu li sve američke trgovine ovakve?”

Jeljcin je bio član Politbiroa i gornje ruske političke kore, a opet nikada nije vidio ništa nalik ponudi ove male američke trgovine. “Čak ni Politbiro nema ovakav izbor. Čak ni gospodin Gorbačov”, rekao je Jeljcin.

Mučno razotkrivanje

Amerikancima je teško shvatiti Jeljcinovo zaprepaštenje. Naše je tržišno gospodarstvo evoluiralo od trgovina prehrambenim proizvodima do kompanija poput Walmarta i Amazona koje se natječu u dostavi hrane tik do naših vrata.

Međutim, Jeljcinova reakcija se može shvatiti ako se osvrnemo na uvjete u gospodarstvu Sovjetskog Saveza. Ruske prodavaonice prehrambenih proizvoda izgledale su ovako i ovako:

Sada to usporedite sa slikama Jeljcina prilikom posjete američkom supermarketu. Kontrast je neporeciv. Jeljcinovo iskustvo tog dana bilo je suprotno svemu što je do tada znao. Kao dugogodišnji član Komunističke partije koji je čitav svoj život živio u jednostranačkom sustavu koji je oštro kažnjavao bilo kakvo neslaganje, Jeljcina se uvijek iznova podučavalo da socijalizam nije samo pravedniji, već i učinkovitiji.




Njegove oči otvorile su se tog dana, a otkriće je budućeg predsjednika Rusije ostavilo s osjećajem mučnine.

“Kad sam vidio te police zatrpane stotinama, tisućama limenki, kutijama i robom svih mogućih vrsta, po prvi put sam osjetio iskrenu mučninu zbog očaja sovjetskog naroda”, napisao je kasnije Jeljcin u svojoj autobiografiji “Against the Grain“. “Da je takva potencijalno super-bogata zemlja poput naše dovedena u takvo stanje siromaštva! Užasno je čak razmišljati o tome.”

Jeljcin, naravno, nije bio jedini koji je bio zavaran. Postoji obilje dokumentacije zapadnjačkih intelektualaca koji su bili opčinjeni sovjetskim sustavom. Ti su pojedinci, koji za razliku od Jeljcina nisu živjeli u medijskom okruženju pod kontrolom države, gledali sovjetski sustav ekonomski i moralno superiornim u odnosu na američki kapitalizam, usprkos brutalnim metodama koje su primjenjivane u radničkom raju.

“Vidio sam budućnost i ona funkcionira”, čuveno je izjavio je novinar iz Progresivne ere Lincoln Steffens.

Paul Samuelson, prvi Amerikanac koji je osvojio Nobelovu nagradu za ekonomiju te jedan od najutjecajnijih ekonomista 20. stoljeća, bio je dugogodišnji entuzijast sovjetskog centralnog planiranja i predvidio da će ono dovesti do višeg životnog standarda. “Tko je mogao znati da su svi [podaci] bili lažni?”, navodno je Samuelson zapitao kolegu ekonomista nakon propasti carstva.

Razotkrivena istina o socijalizmu

Unatoč desetljećima propagande i prikrivanja, velika fikcija socijalizma naposljetku je u potpunosti razotkrivena padom Sovjetskog Saveza i objavljivanjem njegovih arhiva 1990-ih godina. Akademici više nisu mogli skrivati istinu da je narod Sovjetskog Saveza trpio bolno nizak životni standard usprkos golemom bogatstvu svoga carstva.

“Njihov životni standard bio je nizak, ne samo u usporedbi sa standardom Sjedinjenih Država, već također u usporedbi sa životnim standardom zemalja s daleko manje prirodnih resursa, poput Japana i Švicarske”, primijetio je ekonomist Thomas Sowell u svojoj knjizi “Osnove ekonomije”.

Jeljcin zaslužuje priznanje što je razgolitio laž socijalizma koju je toliko mnogo drugih odbijalo vidjeti. “[B]ila bi revolucija”, rekao je Jeljcin svojoj pratnji tog sudbonosnog rujanskog dana 1989. godine, kad bi ljudi u Sovjetskom Savezu vidjeli prosperitet u američkim trgovinama. Jeljcin je bio više u pravu nego što je bio svjestan.