BUCHANAN: Naša prava egzistencijalna prijetnja — Izumiranje

Pat Buchanan

Pixabay

Kad biste pitali Zapadne elite koja je najveća kriza s kojom se čovječanstvo suočava, klimatske promjene bi nadmoćno bile onaj najčešći odgovor.

Tako je časopis Times zaobišao svakog svjetskog lidera kako bi švedsku tinejdžersku klimatsku aktivisticu, Gretu Thunberg, proglasio svojom osobom godine.

Na dan Nove godine, naslov još jedne priče iz Washington Posta iznova nas je upozorio: “Izgubljeno desetljeće za klimatske akcije: Ne možemo si to ponovno priuštiti, upozoravaju znanstvenici.”

“Do posljednje godine desetljeća”, piše u Postu, “planet je pet puta nadmašio svoju rekordnu temperaturu iz 2010. godine.”

“Uragani su opustošili New Jersey i Portoriko, a poplave su naštetile Srednjem zapadu i Bangladešu. Južnu Afriku je zahvatila smrtonosna suša. Australija i Amazonija su u plamenu.”

I tako nastavljaju, odjekujući beskrajna izvješća o opasnostima klimatskih promjena za planet na kojem svi mi živimo.

A opet, od neaktivnosti zemalja koje emitiraju ugljik poput Indije, Kine, Rusije i SAD-a, poglede kojima Zapadne elite gledaju na krizu ne dijele narodi u čije ime tvrde da govore.

Za mnoge zemlje Prvog svijeta, postoje uvjerljiviji razlozi za zabrinutost. Među njima visoko kotira pad stanovništva i, ukoliko se stopa nataliteta ne poveća, gotovo izumiranje mnogih Zapadnih naroda do kraja ovog stoljeća.

Razmotrite ovo. Broj rođenih u Japanu opao je u 2019. godini na razinu koja nije viđena još od 1874. godine, oko 900.000. S druge strane, umrlo je oko 1,4 milijuna Japanaca, što je neto gubitak od 512.000 Japanaca. Ove godine očekuje se još veći gubitak japanskog stanovništva.

Japanska populacija opada od 2007. godine, kad su umrli prvi put nadmašili broj rođenih i to za 18.000. A sa 28% svog stanovništva starijim od 65 godine i svake godine sve manje rođenih, Japan stari, smanjuje se i umire — bez vidljivog predaha.

Diljem Japana, piše New York Times: “Nestaju čitava sela dok se mladi ljudi odlučuju ne imati djecu ili se sele u urbana područja … Vlada procjenjuje da bi se populacija mogla smanjiti za 16 milijuna ljudi — ili gotovo 13 posto — tijekom sljedećih 25 godina.”

Južna Koreja ima čak i niži natalitet i očekuje se kako će se ove godine njezina populacija početi smanjivati.

No, Istočna Europa je mjesto gdje je populacijska kriza najviše uznapredovala.




Na kraju Hladnog rata, Bugarska je imala 9 milijuna ljudi. Do 2017. godine, to je palo na 7,1 milijun. Godine 2050. očekuje se kako će bugarska populacija iznositi oko 5,4 milijuna — gubitak od 40% zbog smrti i migracije od vremena kad je Bugarska zadobila slobodu od Sovjetskog Carstva.

Do 2050. godine, procjenjuje se kako će Ukrajina i Poljska izgubiti još 6 milijuna ljudi, a Mađarska 1,5 milijun.

Litva i Latvija bilježe ozbiljne gubitke stanovništva od kraja Hladnog rata i nalaze se na čelu fronte europskih nacija koje najbrže gube svoje ljude.

Demografi UN-a predviđaju da bi rusko stanovništvo moglo pasti s današnjih 145 milijuna na 121 milijun do 2050. godine. Takvi gubici nadmašuju one koje je Rusija pretrpjela u vrijeme Lenjina, Staljina i Drugog svjetskog rata.

Daleki Istok dom je nekih 6 milijuna Rusa koji žive na tom golemom prostoru toliko prepunom prirodnih resursa poput drveta, nafte i plina.

“Stanovništvo se nastavlja smanjivati gotovo posvuda na Dalekom Istoku”, tužno je komentirao predsjednik Vladimir Putin na investicijskoj konferenciji u Vladivostoku: “Priljev se povećava, ali ne dovoljno kako bi pokrio broj ljudi koji napušta regiju.”

Na Dalekom Istoku, Sibiru i regiji Bajkalskog jezera, investitori i radnici iz Kine pojavljuju se u sve većem broju.

Plemena Europe, narodi gotovo svake zemlje Starog kontinenta, vidno stare, smanjuju se i umiru. Populacijska kriza Europe je “egzistencijalna”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

Otkako je autor ovog članka objavio knjigu Smrt Zapada (Death of the West), ništa se nije dogodilo što bi promijenilo moj zaključak o predodređenoj sudbini Zapada:

Smrt Zapada nije predviđanje onoga što će se dogoditi. To je opis onoga što se događa sada. Narodi Prvog svijeta umiru. Oni se suočavaju sa smrtnom krizom, ne zbog nečega što se događa u Trećem svijetu, već zbog onoga što se ne događa kod kuće i u domovima Prvog svijeta. Stope plodnosti na Zapadu opadaju već desetljećima. Izvan muslimanske Albanije, niti jedna europska nacija ne stvara dovoljno beba koje bi nadomjestile njihovo stanovništvo. … U brojnim zemljama stari već umiru brže nego što se rađaju mladi. … Nema ni traga preokretu. Sada je apsolutni broj Europljana počeo opadati.”

Ovdje govorimo o nečemu što će povjesničari, stoljeće kasnije, zvati Izgubljena plemena Europe. A ako su se narodi prestali zamjenjivati i nacionalna obitelj izumire, teško je oglašavati alarm zbog sporo tonućih Maldiva, topljenja polarnih ledenih kapa ili zbog činjenice da je Grenland svake godine sve zeleniji.

Patrick “Pat” Buchanan je američki paleokonzervativni politički komentator, autor, sindikalni kolumnist, političar i voditelj. Bio je viši savjetnik predsjednicima Nixonu, Fordu i Reaganu kao i kandidat za republikansku predsjedničku nominaciju 1992. i 1996. godine.