‘Želimo natrag svoje otoke’: Na grčkim otocima organizirani opći štrajkovi protiv migrantskih kampova

Agence France-Presse

AFP News Agency via YouTube

Na tisuće stanovnika grčkih otoka koji su domaćini velikih migrantskih kampova, započeli su u srijedu prosvjede, zahtijevajući trenutno uklanjanje tražitelja azila.

Otoci Lezbos, Samos i Chios organizirali su opći štrajk, zatvarajući trgovine i javne usluge okupivši se na trgovima, dok su mnogi prosvjednici mahali grčkim zastavama.

“Želimo natrag naše otoke, želimo natrag naše živote”, glasio je glavni slogan.

Tražitelji azila “trebali bi se podijeliti po čitavoj Grčkoj”, rekao je 72-godišnji umirovljenik Efstratios Peppas AFP-u.

“A Europa mora preuzeti svoje odgovornosti. Ona također mora prihvatiti migrante”, rekao je.

Najveći kamp na otoku Lezbos, Moria, sa svojim kapacitetom od 2.840 ljudi, trenutačno ugošćuje više od 19.000 tražitelja azila.

“Ne možete hodati sami nakon što padne mrak, ljudi se napadaju noževima”, rekao je gosp. Peppas.

Prenatrpanost je podjednaki problem i na drugim otocima, a skupine za prava i medicinske dobrotvorne organizacije su u više navrata kritizirale životne uvjete u kampovima.

Vlada je u studenom najavila planove izgradnje većih kampova na Lezbosu, Chiosu, Samosu, Kosu i Lerosu, na kojima trenutačno živi gotovo 42.000 migranata i izbjeglica i u kojima često izbija nasilje.




Ovaj mjesec su u kampu Moria na smrt izbodena dva mlada azilanta. Osamnaestogodišnja afganistanska djevojka također je ovaj tjedan ozbiljno ozlijeđena u napadu nožem i zadržana je u bolnici.

Trojica tražitelja azila u grčkom pritvoru izvršila su samoubojstvo u posljednjih nekoliko tjedana.

“Zahtijevamo momentalno zatvaranje Morije”, pisalo je na transparentu na prosvjedima na Lezbosu.

Novim planovima za kamp žestoko se suprotstavljaju lokalni dužnosnici, koji žele manje objekte nakon što su ugostili na tisuće azilanata u posljednjih pet godina.

Grčka je prošle godine ponovno postala glavno mjesto ulaska u Europu za migrante i izbjeglice, od kojih mnogi bježe od rata ili siromaštva u supsaharskoj Africi, Južnoj Aziji i Siriji.

UN-ova agencija za izbjeglice je u 2019. godini zabilježila više od 59.000 dolazaka morem i više od 14.000 putem kopnene granice s Turskom.

Ove godine ih je već stiglo više od 3.000.

Samo djeliću njih dopušten je prolazak na grčko kopno, dok ostali mjesecima ostaju u kampovima, čekajući obradu svojih molbi za azil.

U utorak, 17 organizacija za ljudska prava upozorilo je na rastuću “klimu diskriminacije i ksenofobije” prema tražiteljima azila, koji se također suočavaju s “ozbiljnim posljedicama za svoju dobrobit i javno zdravlje”.