Dok se uragan Laura približava obali Meksičkog zaljeva, znanstvenici, novinari i aktivisti okrivljavaju kliamtske promjene za ono što nazivaju sve gorim prirodnim katastrofama.
Michael Mann, profesor na Sveučilištu Penn State, tvrdio je da oluje postaju sve destruktivnije kao “posljedica planetarnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem”.
New York Times je izvijestio: “Klimatske promjene čine uragane opasnijima na mnogo načina, uključujuči snažnije oborine i snažnije olujne udare.”
Učenička aktivistica Greta Thunberg tweetala je video snimke poplava u Indiji i Nigeru kao dokaz utjecaja klimatskih promjena na katastrofe. “Što još trebamo vidjeti?”, pitala je.
Ispostavilo se da je to nešto više od nekoliko viralnih videa.
S obzirom na poplavu alarmantnih vijesti o klimatskim promjenama, mnogi će biti iznenađeni kad saznaju da se učestalost uragana ne povećava i da je broj smrtnih slučajeva od prirodnih katastrofa na najnižoj razini u posljednjih 120 godina.
“U prvoj polovici godine, život je u prirodnim katastrofama izgubilo ukupno 2.900 ljudi”, objavio je 23. srpnja Munich Rae, “mnogo manje od prosječnih brojki u posljednjih 30 godina, kao i posljednjih 10 godina.”
“Jedan od najvećih uspjeha pretvaranja znanosti u politiku je smanjenje smrti od katastrofa”, rekao je Roger Pielke, profesor sa Sveučilišta Colorado i vodeći stručnjak za klimatske promjene i katastrofe. “To je u rangu s cjepljenjem. To je velika stvar i ne može se dovoljno naglasiti.”
No, nisu li prirodne katastrofe postale skuplje? Jesu, ali to je zbog toga što smo toliko bogatiji, a ne zbog toga što su uragani i poplave toliko ozbiljnije.
U novoj recenziji 54 istraživanja tijekom posljednje 22 godine, objavljenoj u vodećem znanstvenom časopisu iz tog područja, Pielke je pronašao “malo dokaza koji potkrepljuju tvrdnje da se bilo koji dio sveukupnog povećanja u globalnim ekonomskim gubicima dokumentiranim na klimatskim vremenskim ljestvicama pripisuje promjenama u klimi uzrokovanim ljudskim djelovanjem.”
Drugim riječima, uragani, poplave i ostale prirodne katastrofe se ne pogoršavaju. One postaju sve bolje. Mnogo bolje.
Prema Međunarodnoj bazi podataka o katastrofama, broj smrtnih slučajeva tijekom desetljeća zabilježio je 92-postotni pad od njegovog vrhunca 1920-ih godina. Tijekom tog desetljeća, od prirodnih katastrofa život je izgubilo 5,4 milijuna ljudi. U 2010-ima, ta brojka je iznosila 400.000.
No, može li se taj pad u smrtnim slučajevima nastaviti i s klimatskim promjenama?
Pielke vjeruje da može. “Jedna od stvari koje se dobro razumiju u zajednici prirodnih katastrofa jest da je način kako se pripremimo najvažniji čimbenik u katastrofama koje doživljavamo”, rekao je Pielke, koji je također suradnik Forbesa.
“Ako gradimo dobro, na pravim mjestima i imamo dobre sustave upozorenja te dobre politike reakcije na katastrofe, poput evakuacija, možemo nastaviti s dobrim rezultatima, čak i s mnogo snažnijim događajima”, dodao je.
Tijekom posljednja četiri desetljeća, siromašne nacije poput Bangladeša smanjile su broj smrti više od 90% zahvaljujući jednostavnim mjerama poput sustava za upozorenje na približavanje ciklona i skloništa za zaštitu od oluja.
“Pogledajte ciklon Amfan u Indiji i Bangladešu početkom ove godine”, rekao je Pielke. “Usmrtio je oko 120 ljudi. Prije pedeset godina ta brojka bi iznosila u tisućama.”
Ciklon u Bangladešu ubio je 1991. godine 135.000 ljudi, dok je drugi usmrtio 300.000 ljudi 1970. godine.
A pad smrti od 90% tijekom prošlog stoljeća dogodio se u razdoblju u kojem se globalno stanovništvo gotovo učetverostručilo, a globalna temperatura popela za 1,3 stupnja Celzijusa.
Ni Međuvladin panel o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (IPCC) niti bilo koje drugo ugledno znanstveno tijelo ne predviđa preokretanje u ovom dugoročnom opadanju broja smrtnih slučajeva, čak i ako temperatura poraste za još tri stupnja ili više.
“Ako pročitate izvješća IPCC-a, ne postoje nikakve naznake da ćemo biti preopterećeni i nesposobni za odgovor”, rekao je Pielke. “Čak i pod najekstremnijim scenarijima klimatskih promjena, buduće katastrofe biti će slične današnjima.”
Jesu li bile točne tvrdnje znanstvenika, novinara i aktivista da će klimatske promjene učiniti uragane destruktivnijima? Nisu.
Nacionalna agencija za istraživanje oceana i atmosfere američke vlade (NOAA) predviđa da će se u 21. stoljeću maksimalni intenzitet atlantskih uragana i tropskih oluja povećati za 5%, ali da će njihova učestalost opasti za 25%.
A taj porast intenziteta se vjerojatno neće preslikati u više smrtnih slučajeva ili u veće troškove.
“Uragani će u budućnosti možda biti intenzivniji od današnjih uragana”, rekao je Pielke, “ali u kontekstu 90-postotnog smanjenja u ranjivosti, naša spremnost za katastrofe uvelike nadmašuje promjenu u bilo kojoj od vaših omiljenih metrika uragana.”
Michael Shellenberger je “Heroj okoliša” časopisa Time i predsjednik Environmental Progress, neovisne istraživačke organizacije.
