LINDQUIST: Muškost nije toksična, ali toksini možda ubijaju muškost

Spencer Lindquist

The Federalist

Već godinama svjedočimo borbi feminističkog pokreta protiv “toksične muškosti”. Ovaj izraz korišten je za ocrnjivanje tradicionalnog muškog arhetipa kao opasnog i bolesnog. No, u jeku tog napada na muškost mnogi su na desnici ispravno identificirali onu pravu krizu: ozbiljan nedostatak, a ne višak, muškosti.

Iako su konzervativci brzo ukazivali na posljedice opadanja muškosti, rješenja koja je predložila desnica gotovo su jednoglasno pretpostavljala da su ti problemi u potpunosti kulturni. Kad bi se samo muškost poticala, a ne klevetala kao u Gillette reklamama, od strane feministica i u kulturološkom baljezganju koje izbacuje Hollywood, onda bi je možda mogli oživjeti, vjerovali su neki.

Istina je zapravo mnogo mučnija.

Prijetnja muškosti je također biološka

Muškost nije samo pod napadom stereotipnih plavokosih feministica ili ljevičarskih filmskih redatelja. Oni zapravo samo pružaju kulturnu potporu za dublji, podmukliji trend koji uništava fizičke, hormonske i biološke temelje muškosti diljem Zapadnog svijeta.

Možda je najglasniji pokazatelj da je muškost ugrožena na biološkoj, a ne samo na kulturnoj razini, drastičan pad muškog testosterona i broju spermija koji muči muškarce u Americi i ostatku Zapada posljednjih nekoliko desetljeća. Reuters je izvijestio o jednom istraživanju koje je proveo dr. Thomas Travison s Instituta za istraživanje u Novoj Engleskoj koje je otkrilo da se prosječna stopa testosterona kod muškaraca od 1980-ih smanjuje po nevjerojatnoj stopi od 1 posto godišnje.

Travison je primijetio da ovaj pomak nije samo rezultat prirodnog smanjenja uslijed starenja, rekavši da “mislimo da se cijelo stanovništvo polako pomiče prema dolje”, dok je Reuters dodao da bi “65-godišnji muškarac 2002. godine imao razinu testosterona 15 posto nižu od 65-godišnjaka 1987. godine”.

Još je strašniji apsolutni slobodni pad u broju spermija u posljednjih nekoliko desetljeća kojem znanstvenici svjedoče. Istraživanje pod nazivom “Vremenski trendovi u broju spermija: sustavni pregled i meta-regresijska analiza” pronašlo je, nakon proučavanja 42.935 muškaraca, da je broj spermija pao za nevjerojatnih 52,4 posto između 1973. i 2011. godine, na putu da se približi nuli sredinom stoljeća.

Prošle su godine dr. Shanna Swan i Stacey Colino objavile knjigu koja se usredotočuje na ovu krizu pod naslovom: “Odbrojavanje: Kako naš moderni svijet prijeti broju spermija, mijenja muški i ženski reproduktivni razvoj i ugrožava budućnost ljudske vrste“. U njoj, one upozoravaju na potencijalne posljedice opadanja broja spermija, napominjući da bi “ova alarmantna stopa opadanja mogla značiti da se ljudska rasa neće moći reproducirati ako se trend nastavi”.

Swan također naglašava da ova kriza naročito “predstavlja ozbiljnu prijetnju Zapadnom stanovništvu”, dodatno ugrožavajući zemlje koje već imaju plodnost ispod stope zamjene i nisu u stanju održati svoje stanovništvo.

Što ubija muškost, ženstvenost i plodnost?

Čini se kako jedan izvor ove egzistencijalne prijetnje muškosti nije feminizam, već hrana koju jedemo, kemikalije koje apsorbiramo i širok raspon toksina iz okoliša, osobito endokrinih disruptora, s kojima svakodnevno dolazimo u kontakt.

U “Odbrojavanju”, dr. Swan objašnjava da kemikalije endokrinih disruptora, poznatije kao EDC, izazivaju “pustoš kod gradivnih blokova spolnog i reproduktivnog razvoja”, dodajući da su “oni posvuda u našem modernom svijetu — i oni su u našim tijelima”.

Uzmite na primjer naizgled bezazlene i uvijek prisutne blagajničke račune. Prosječna osoba ih vjerojatno dodiruje nekoliko puta dnevno. Računi sadrže bisfenol A, poznatiji kao BPA, koji se može apsorbirati u vaše tijelo i za koji je utvrđeno da ima značajne estrogene učinke.

Ne samo da je prisutan u računima, BPA se često nalazi i u plastici, kutijama za pizzu i konzervama za hranu, među raznim drugim uobičajenim artiklima. Čak i proizvodi koji se reklamiraju kao bez BPA često sadrže bisfenol S, za koji se također sumnja da ima endokrino disruptivne učinke.

I dok izloženost BPA može imati katastrofalne posljedice za mušku spolnu funkciju i zadovoljstvo, posljedice mogu biti još gore za žene. Jedno je istraživanje pokazalo da su žene s visokim razinama BPA u krvi imale zapanjujućih 83 posto veći rizik od pobačaja u prvom tromjesečju nego žene u najnižem kvartilu razine BPA u krvi.

No, BPA nije jedina sveprisutna endokrino disruptivna kemikalija koja potkopava muškost i remeti našu plodnost. Usporivači gorenja, koji se često primjenjuju na namještaj, tepihe, odjeću, madrace, računala i niz različitih predmeta u kućanstvu, često sadrže polibromirane difenil etere, koji mogu imati mnoštvo različitih oblika. Swan primjećuje da PBDE-ovi “pokazuju niz endokrino disruptivnih aktivnosti, od estrogenog djelovanja, anti-estrogenih svojstava do anti-androgenog djelovanja.”

Ftalati su široka skupina kemikalija koje su uobičajene u igračkama, medicinskoj opremi, umjetnim mirisima, sapunima i raznim drugim toaletnim potrepštinama. “Odbrojavanje” izvješćuje da neki ftalati mogu “smanjiti proizvodnju muških hormona, poput testosterona”, što može naštetiti broju spermija i učiniti muškarce neplodnima.

Atrazin je “naširoko korišten herbicid“, koji se najčešće koristi u poljoprivrednoj industriji na šećernoj trsci, kukuruzu i sirku. Također se koristi i na stambenim travnjacima. Istraživanje Sveučilišta Kalifornija na Berkeleyju otkrilo je da su žabe koje su bile izložene atrazinu doživjele visoku stopu genitalne abnormalnosti, pri čemu je supstanca imala feminizirajući učinak na mužjake žaba. Iako se čini da učinak nije toliko ozbiljan kod ljudi, postoji razlog za vjerovanje da je svejedno štetan.

Iako postoji nekoliko drugih uobičajenih kemikalija koje također predstavljaju rizik za muškost i plodnost oba spola, različiti čimbenici u životnim stilovima prijete pogoršanju tog rizika. Pretilost, koja je poprimila epidemijske razmjere u Sjedinjenim Državama, istodobno je djelomično uzrokovana niskom razinom testosterona, a također djeluje i na smanjenje razine testosterona, stvarajući tako začarani krug. Niz specifičnih namirnica, uključujući sojino, laneno i biljno ulje, također navodno ima štetan učinak na razinu testosterona.

Evo kako možete obraniti plodnost, ženstvenost i muškost

S obzirom na učinke i sveprisutnost ovih štetnih kemikalija, vrlo je važno poduzeti stvarne, djelotvorne korake u obrani od toksina koji ubijaju našu muškost, ženstvenost i plodnost.

Međutim, ne postoji način za potpuno izbjegavanje EDC-a osim ako poslušate savjet iz knjige Henryja Davida Thoreaua i povučete se u divljinu. Swan to primjećuje, napominjući da su “Kemikalije toliko prisutne u našem modernom svijetu da ih je nemoguće u potpunosti izbjeći”, prije nego što iznosi neugodnu istinu kad elaborira: “Čak i kad biste živjeli u higijenskom mjehuru, postojala bi velika vjerojatno da bi neki od materijala za njegovu izradu sadržali plastifikatore, adhezive ili druge kemijske komponente koje bi mogle imati endokrino disruptivne učinke.”

Međutim, postoje opipljivi koraci koji se mogu poduzeti kako bi se ograničila izloženost opasnim kemikalijama koje bi trebali poduzimati i muškarci i žene. Aplikacija Detox Me Instituta Silent Spring je “vodič za čist način života koji vas vodi kroz jednostavne savjete temeljene na istraživanju o tome kako smanjiti izloženost toksičnim kemikalijama…” Aplikacija vam omogućuje pregledavanje različitih kategorija kako biste otkrili gdje bi EDC-ovi mogli biti prisutni u našoj prehrani, proizvodima za čišćenje, odjeći i na raznim drugim mjestima.

Fizička aktivnost je također dokazani način za muškarce da povećaju svoj testosteron, s istraživanjima koja pokazuju da vježbanje poboljšava broj spermija i razine testosterona.

Svi ovi praktični koraci informirani su tužnom spoznajom da na mnogo načina jednostavno nismo prilagođeni svijetu u kojem živimo. Zasad je odgovor jednostavno živjeti prirodnijim životom, više vježbati i izbjegavati neprirodne kemikalije i proizvode kad god je to moguće.

Osim ako se na ovom planu na poduzmu velike političke akcije za obranu potrošaća od EDC-a, kao što to povremeno radi Europska unija, odgovornost će ostati na potrošačima da osiguraju da toksini ne ubiju našu plodnost, ženstvenost ili muškost.