Poljoprivrednici u Nizozemskoj smanjili su onečišćenje dušikom za gotovo 70%. Ali vlada kaže da to nije dovoljno i zahtijeva da smanje zagađenje za još 50% do 2030. godine.
Prema vlastitim procjenama nizozemske vlade, zahvaljujući njezinim politikama trebalo bi se zatvoriti 11.200 farmi od otprilike 35.000 namijenjenih uzgoju stoke i mlijeka; 17.600 poljoprivrednika moralo bi smanjiti svoj stočni fond; a ukupni stočni fond bi se trebao smanjiti za polovicu do jednu trećinu. Nizozemska vlada je zahtijevala da se na nekim mjestima u potpunosti zaustavi uzgoj životinja. Od 25,7 milijardi dolara koje je vlada izdvojila za smanjenje onečišćenja, samo jedna milijarda je namijenjena tehnološkim inovacijama, a većina ostatka za otkup poljoprivrednika.
Ova su nastojanja potaknula žestoku reakciju među nizozemskim poljoprivrednicima, koji tvrde da se čini kako je vlada više zainteresirana za smanjenje stočarstva nego za pronalaženje rješenja koja štite opskrbu hranom i njihovu egzistenciju.
“Zašto biste otkupljivali poljoprivrednike ili smanjivali stočni fond kad imate mogućnost ulagati u inovacije?”, upitala je Caroline van der Plas, osnivačica i jedina članica parlamenta stranke Pokreta poljoprivrednika-građana ili na nizozemskom BBB. “Automobilska industrija inovirala je posljednjih 40 godina. Nema manje automobila i automobili koje imamo su čišći. Imamo čak i električne automobile. To je ono što smatram toliko ludim. Zašto ne tretiramo poljoprivrednike kao automobilsku industriju? Dajte im vremena za razvoj rješenja ili inovacije. Mi možemo proizvoditi hranu na učinkovitiji i čišći način ako to učinimo. I to je mnogo jeftinije od otkupljivanje poljoprivrednika.”
Prosvjedi poljoprivrednika u Nizozemskoj dolaze u vrijeme pojačane globalne nesigurnosti hrane uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu, velikog izvoznika pšenice.
Nizozemska je najveći izvoznik mesa u Europi i drugi najveći izvoznik poljoprivrednih proizvoda po ekonomskoj vrijednosti na svijetu nakon Sjedinjenih Država, što je nevjerojatan podvig za naciju upola manju od savezne države Indiane. Izvoz poljoprivrednih proizvoda generira gotovo 100 milijardi dolara prihoda godišnje. Stručnjaci uspjeh zemlje pripisuju poljoprivrednicima koji su prihvatili tehnološke inovacije.
Nizozemska je samo jedna od zemalja u kojima se vlade zalažu za oštro ograničavanje uzgoja. Kanada, na primjer, traži 30-postotno smanjenje onečišćenja dušikom do 2030. godine. Dok kanadska vlada govori da ne nalaže smanjenje uporabe umjetnog gnojiva, već samo smanjenje onečišćenja, stručnjaci se slažu da će takvo radikalno smanjenje onečišćenja u tako kratkom razdoblju biti moguće samo smanjenjem uporabe gnojiva, a time i proizvodnje hrane. Trošak za poljoprivrednike iznosio bi između 10 i 48 milijardi dolara.
“Ako gurnete poljoprivrednike uza zid bez prostora za manevriranje, ne znam gdje će to završiti”, rekao je Gunter Jochum, predsjednik Zapadnokanadske udruge uzgajivača pšenice. “Samo pogledajte što se događa u Europi, u Nizozemskoj. Njima je dosta toga.”
Dok su predložena nizozemska ograničenja potaknuta zabrinutošću zbog onečišćenja tla i zraka, kanadska su ograničenja potaknuta željom za snažnim djelovanjem na klimatske promjene. Ali emisije stakleničkih plinova iz poljoprivredne blijede u usporedbi s onima iz energetike. Emisije iz proizvodnje nafte i plina u Kanadi porasle su pet puta više (76 milijuna metričkih tona) od emisija iz ratarstva i stočarstva (14 milijuna metričkih tona) između 1994. i 2020. godine. A s onečišćenjem je stiglo i više hrane. Prinosi proljetne pšenice u Kanadi porasli su tijekom tog razdoblja za više od 40%.
Najdramatičnije posljedice vladinih intervencija dogodile su se u Šri Lanci, gdje je zabrana umjetnog gnojiva dovela do golemog smanjenja prinosa, što je izazvalo glad i ekonomsku krizu koja je ovog srpnja srušila tamošnju vladu. Budući da je poljoprivreda izvor stakleničkih plinova, nastojanja vlade i reakcija koju potiču mogu biti najava globalne krize.
Zašto su političari toliko dogmatični, prema mišljenju njihovih kritičara, u vrijeme rastuće nesigurnosti hrane? Uostalom, čini se da strategija ne funkcionira — čak ni za njih. U Nizozemskoj su poljoprivrednici, nakon što su blokirali autoceste, bacali gnojivo na ceste i palili požare u prosvjedima diljem zemlje, dobili podršku šire javnosti. Kad bi izbori bili održani danas, vladajuće stranke izgubile bi značajan broj mjesta u parlamentu, dok bi stranka Poljoprivrednika-građana Van der Plas možda osvojila dovoljno za sastavljanje nove vlade, s njom na mjestu premijera. U Kanadi je savezna vlada izazvala reakciju regionalnih vlada Alberte i Saskatchewana. A sad nizozemski poljoprivrednici nadahnjuju prosvjede drugih poljoprivrednika diljem Europe, uključujući u Njemačkoj, Poljskoj i Italiji.
Što se točno događa?
Michael Shellenberger je “Heroj okoliša” časopisa Time i predsjednik Environmental Progress, neovisne istraživačke organizacije.
