Zašto je uvođenje tarifa na čelik i aluminij LOŠA ideja

U utorak, predsjednik Trump otkrio je svoju želju da nametne tarife na čelik i aluminij, tweetajući da domaća američka industrije gubi utrku sa stranom proizvodnjom.

To nije istina. I evo zašto je to loš politički potez.

1. Američka industrija čelika radi dobro. 2016. godine industrija čelika se naglo razvila zahvaljujući dramatičnom povećanju prodaje automobila; Nucor, najveći proizvođač čelika u SAD, je te godine imao promet od 16 milijardi dolara. A prošle godine, neto zarada je porasla za 65%. Prosječna plaća u toj kompaniji iznosi 80.000$; najviše radnih mjesta izgubljeno je zahvaljujući tehnološkom napretku, a ne zbog vanjske trgovine. Nucorova vrijednost na burzi 2000. godina iznosila je 12$; danas je 65$. US Steel procvjetao je 2017. godine; u zadnjem kvartalu 2016. neto dobit iznosila je 47 milijun dolara, a godinu dana kasnije, u istom kvartalu, 136 milijuna dolara. Steel Dynamics prikazao je operativni prihod od 1,1 milijarde dolara. Američka produkcija sirovog čelika bila je manje više stabilna još od 1980. godine.

Kao što ukazuje burzovni odvjetnik Scott Lincicome sa CATO instituta (američki libertarijanski think-tank – op. a.), Proizvođači čelika u SAD-u kontroliranju 70% tržišta, američka proizvodnja čelika porasla je 5% prošle godine, već postoji 160 vrsta carina na uvoz čelika, Kina se nalazi na 11. mjestu po uvozu čelika u SAD i nema potrebe tarifama braniti industriju čelika.

2. Tarife koštaju poslova u drugim industrijama. Ono najvažnije, zaposlenici kompanija u SAD-u koje troše čelik nadmašuju zaposlene u čeličnoj industriji u omjeru 45:1, što znači da, kako cijena raste, rastu i troškovi kompanija koje zapošljavaju te ljude.

U međuvremenu, tržište reagira na vijesti Trumpovog razgovora o trgovini sa rastom aluminijskih premija (sveukupna cijena koju potrošaći moraju platiti da se metal uveze i dostavi u tvornice) – a reagiraju i tvrtke poput Anheiser Buscha. Njihov direktor za financije izjavio je da “oko 2 milijuna radnih mjesta ovisi o američkoj industriji pive. Pozivamo odjel trgovine i predsjednika Trumpa da uzme u obzir posljedice uvođenja tarifa.” Limenke pive se, naravno, rade od aluminija.

3. Tarife na čelik u prošlosti bile su kontraproduktivne. Tarife na čelik za vrijeme Budhs, koje su trajale 21 mjesec, koštale su oko 200.000 radnih mjesta; za svaki posao stvoren u industriji čelika, američki potrošači plaćali su dodatnih 200.000-2.3 milijuna dolara. I prošle serije tarifa na čelik nisu uspjele revitalizirati industriju čelika koja u SAD postoji od 1970-ih godina.

Drugim riječima, Trump govori gluposti o ekonomiji. To i nije neki šok, pošto je Trumpova filozofija o trgovini već desetljećima ignorantska. No, to bi moglo dovesti do serije povećanja tarifa diljem svijeta na američke proizvode kao odmazda na naše vlastite tarife – i to je loša vijest za Trumpovu širu gospodarsku agendu, uzimajući u obzir da je burza u veljači pretrpjela ozbiljan pad i da je rast BDP-a za prvi kvartal korigiran na 2,5%, a trenutno izgleda i sporije od te predikcije. Sad nije vrijeme da stisnemo kočnicu na gospodarstvo radi subvencija industrijama koje predsjednika podsjećaju na slavna vremena plavih ovratnika.