Categories: ČlanciIzborOstalo

PAT BUCHANAN | Trump: Zatvorenik ‘Ratne stranke’?

“Prije deset dana, predsjednik Trump je izjavio da bi se ‘Sjedinjene Države trebale povući iz Sirije’. Uvjerili smo ga da je nužno ostati.”

Tim se riječima u subotu pohvalio francuski predsjednik Emanuel Macron, dodavši: “Uvjerili smo ga da je nužno ostati na dulje vrijeme”.

Je li SAD doista “na dulje vrijeme” u sirijskom građanskom ratu?

Ako je to tako, tko je donio u sudbonosnu odluku za ovu republiku?

Veleposlanica u U.N., Nikki Haley, potvrdila je u nedjelju da neće doći do povlačenja 2.000 američkih vojnika u Siriji sve dok se ne postignu tri cilja: “Moramo u potpunosti poraziti ISIS, osigurati da Bashar Assad više ne upotrebljava kemijsko oružje i zadržati sposobnost da motrimo na Iran.”

Prijevod: Što god Trump kaže, Amerika neće izaći iz Sirije. Ulazimo sve dublje u nju. Trumpova predanost da nas izvuče iz ovih bankrotirajućih i krvavih ratova na Bliskom istoku i traženja novog zbližavanja s Rusijom je “neispravna”.

‘Ratna stranka’, koju je Trump do nogu potukao u preliminarnim izborima za predsjedničkog kandidata stranke, osvojila je i oblikuje njegovu vanjsku politiku. Editorijal New York Timesa u ponedjeljak je procvjetao ratnim planovima:

“Bolja američka strategija je da… pretvori Siriju u Ajatolahov Vijetnam. Tak kad Rusija i Iran počnu plaćati veću cijenu u Siriji, dobiti će poticaj da pregovaraju o završetku rata ili da čak razmisle o miru temeljenom na podjeli zemlje na etničke enklave.”

Očigledno moramo puštati krv Siriji, Rusiji, Hezbollahu i Iranu tako dugo dok više neće moći izdržati bol i podčiniti se podjeli Sirije na način na koji mi to želimo.

Ali pretpostavimo da, kao u našem Građanskom ratu 1861-1865, Španjolskom građanskom ratu 1936-1939 i Kineskom građanskom ratu 1945-1949, Assad i njegovi ruski, iranski i šiitski saveznici zajedno izvojevaju pobjedu i ujedine naciju.

Pretpostavimo da se odluče za borbu kako bi učvrstili pobjedu izvojevanu nakon sedam godina građanskog rata. Gdje ćemo naći trupe kako bismo vratili teritorij koji su pobunjenici izgubili? Ili bi samo nemilosrdno bombardirali?

Britanci i Francuzi tvrde da će nas podržati u budućim napadima ukoliko će se koristiti kemijsko oružje, ali oni ne ulaze u Siriju.

Ministar obrane James Mattis nazvao je američko-britansko-francuski napad “jednokratnom” pogodbom. Čini se da se i britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson slaže s tim: “Ostatak sirijskog rata mora se nastaviti kako hoće”.

Uvodni editorijal Journala, predan je u ruke bivšeg američkog ambasadora u Siriji Ryana Crockera i starijeg suradnika na Brookings institutu Michaela O’Hanlona:

“Slijedeći put Sjedinjene Države bi mogle povisiti ulog, ići na vojno zapovjedništvo i kontrolu, političko vodstvo, a možda čak i na samog Assada. Sjedinjene Države bi također mogle obećati uništenje većine njegovog zrakoplovstva. Ciljevi unutar Irana ne smiju biti van dosega.”

A kad je to Kongres odobrio američke ratne akcije protiv Sirije, njegovog zrakoplovstva ili političkog vodstva? Kad je Kongres odobrio ubojstvo predsjednika Sirije, čija zemlja nas nije napala?

Mogu li Sjedinjene Države također napasti Iran i ubiti ajatolaha bez odobrenja Kongresa?

Jasno je da, borbom SAD-a u šest zemalja, Glavni zapovjednik Trump ne želi nove ratove niti proširiti postojeće na Bliskom istoku. No, gurnut je u to da postane ratni predsjednik kako bi uznapredovao dnevni red stranih političkih elita, koje su se, gotovo do zadnjeg čovjeka, suprotstavljale njegovom izboru.

Imamo neodlučnog predsjednika kojeg se gura u rat u kojem se ne želi boriti. To je formula za stratešku katastrofu ne različitu od Vijetnama ili rata u Iraku Georgea W. Busha vođenog kako bi se uklonilo nepostojeće oružje za masovno uništenje.

Pretpostavka Ratne stranke je da ako pokrenemo veće i ubojitije napade u Siriji, nanoseći žrtve Rusiji, Iranu, Hezbollahu i sirijskoj vojsci, oni će popustiti našim zahtjevima.

Ali gdje su dokazi za to?

Ima li razloga za vjerovanje da će te snage predati ono za što su prolijevale krv kako bi stekle? A ako se odluče da će se boriti i proširiti rat na veći dio Bliskog istoka, jesmo li spremni za to?

Što se tiče Trumpove izjave u petak: “Niti jedna količina prolivene američke krvi i blaga ne može proizvesti trajni mir na Bliskom istiku”, Washington Post je u nedeljnom izdaju odbacio kao “fatalističku” i “pogrešnu”.

“Imamo vitalni interes”, navodi se u Postu, “u sprečavanju Irana da uspostavi “zemaljski koridor” kroz Siriju”.

A ipak, razmislite o tome kako je Iran stekao taj “zemaljski koridor”.

Šijiti su 1979. svrgnuli šaha kojeg je CIA instalirala 1953. godine.

Šijiti kontroliraju Irak zbog toga što je predsjednik Bush svrgnuo Saddama i njegovu sunitsku Baah stranku, raspustio njegovu vojsku predvođeni sunitima i dozvolio šiitima da preuzmu kontrolu nad zemljom.

Šijiti dominiraju Libanonom jer su se pobunili i istjerali Izraelce, koji su 1982. napravili invaziju kako bi istjerali PLO.

Koliko mrtvih Amerikanaca treba kako bi se preokrenula ta povijest?

Koliko dugo trebamo ostati na Bliskom istoku kako bismo osigurali trajnu hegemoniju sunita nad šiitima?

Patrick J. Buchanan, Monday April 16, 2018 at 10:45 pm

Patrick “Pat” Buchanan bio je savjetnik tri američka predsjednika, dva puta kandidat za republikansku predsjedničku nominaciju i kandidat Stranke Reforme 2000. godine.

Admin

Share
Published by
Admin

Recent Posts

SHELLENBERGER: Tihi očaj budnih fanatika

Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…

2 years ago

KLEIN: Vlastita prljava povijest predaka američkih Indijanaca

U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…

2 years ago

DOYLE: Antiljudski vandalizam pokreta Just Stop Oil

Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…

2 years ago

ROOT: Koliko bi Amerika danas bila drugačija da je Trump još uvijek predsjednik?

Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…

2 years ago

O’NEILL: Zašto su eko-aktivisti toliko neprijateljski nastrojeni prema čovječanstvu

Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…

2 years ago

DESMET: Znanost i ideologija

Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…

2 years ago