Categories: PragerUVideo

PragerU | Koliko mračan je bio Mračni srednji vijek?

Niti jedno razdoblje u povijesti nije više neshvaćeno ili podcijenjeno od srednjeg vijeka, deset stoljeća od pada Rimskog Carstva u 5. stoljeću, do početka renesanse u 15. stoljeću.

To je osobito točno između godine 1000., kada je globalno zatopljenje dovelo grožđe u Englesku i žito na obale Grenlanda, udvostručavajući stanovništvo i oživljavajući život u gradovima diljem Europe, i 1348, nakon što je zatopljenje završilo i Crna smrt stigla s istoka.

Pogledajmo pobliže te godine. Napravit ćemo dobar početak otklanjajući neke gluposti.

Ljudi Srednjeg vijeka nisu mislili da je zemlja ravna. Znali su da je okrugla. Drevni ljudi su rekli da je okrugla, crkveni oci su rekli da je okrugla; vidjeli su sjenu tijekom pomrčine mjeseca i sjena je bila okrugla; vidjeli su jarbole brodova kako nestaju ispod horizonta — okrugla!

Još besmislica: Srednji vijek je bio turoban. Upravo suprotno! Bio je prepun boja, svečanosti koje su uključivale sve stanovnike u gradu; oživjeli su popularnu dramu, koja je dremljivo ležala tisućama godina; što god su radili, bilo to pjevanje ili borba ili pokajanje ili zaljubljivanje ili putovanje tisućama milja do Rima ili do Bazilike Svetog groba, činili su to energično i s užitkom.

Što dugujemo srednjem vijeku?

Što je sa sveučilištem? Izmislio ga je srednjovjekovni čovjek. Po prvi puta u svjetskoj povijesti, mogli ste otići u Pariz ili Bolognu ili Padovu ili Oxford ili Prag ili Köln i studirati pod magistrima prava, medicine, filozofije i teologije, a vaša diploma — koja vas označava kao magistra ili doktora — važila je u cijeloj Europi. Bila je to međunarodna zajednica učenjaka. Mladi Toma Akvinski, rođen u južnoj Italiji početkom 13. stoljeća, putovao je u Köln kako bi studirao filozofiju pod filozofom-biologom Albertom Velikim, nakon toga u Pariz gdje je predavao teologiju i filozofiju, pa u Rim i natrag u Francusku — i takve stvari su bile pravilo među učenjacima, a ne iznimka.

Što je s modernom znanosti? Tomin učitelj Albert je bio biolog. Zašto bi nas to iznenadilo? Srednjovjekovni čovjek je vjerovao da je Bog napravio svijet kako cjelinu. To su naučili iz Svetog pisma, kao i od poganskih mislioca poput Aristotela. Znanost nije izbila na scenu s Galileom. Kopernik je umro u šesnaestom stoljeću, ali je bio svećenik-astronom na poljskom sveučilištu utemeljenom u srednjem vijeku. Nije čak ni prvi čovjek koji je predložio da Zemlja kruži oko Sunca. Drugi su se usredotočili na taj prijedlog. Najistaknutiji je bio Nikola Kuzanski u kasnom srednjem vijeku — filozof i kardinal u Crkvi.

Što je s arhitekturom? Da je srednji vijek bio mračan i ignorantski, kako to da su obični ljudi — zidari, tesari, slikari, kipari, staklari — podigli najljepše i najveličanstvenije građevine koje su ikada krasile Zemlju, gotičke katedrale? Bez električnih alata, s remenicama i vitlima, skelama i golim rukama, izgradili su čipke u kamenu i staklu, preplavljujući velike prostora bojama i svjetlom; nemamo ništa što bi moglo konkurirati njihovoj složenosti i ljepoti.

A umjetnost? Proučavajući drevna vremena, srednjovjekovni čovjek proizveo je čitave žanrove umjetnosti, koje svijet nikada nije vidio. Nikad nije bilo ničega poput Danteove Božanske komedije ili Chaucerovih Canterburyjske priča, ili legenda i Arturu Chretiena de Troyesa; ili Giottovih slika ili zapanjujuće lijep i precizan rad oslikanih rukopisa.

Što im još dugujemo? Zapadnjačku muziku — oni su izmislili našu glazbenu notaciju i zapadnu harmoniju; da ne spominjemo skromne pjesme u kojima uživamo za vrijeme božićnih blagdana. Tradicija lokalne samouprave — svjedoci su ovlašteni gradovi diljem Europe. Slobodne udruge ljudi ujedinjenih za opće dobro: fratri, ljudi iz cehova, članovi laičkih redova posvećeni dobrim djelima; ljudi koji su osnovali škole, sirotišta i bolnice.

Daleko od mračnog doba kako je popularno nazivano, srednji vijek bi se bolje mogao opisati kao brilijantno doba, zapanjujuća epoha napretka od znanosti do umjetnosti, od filozofije do medicine.

Doista, na jedan ključan način, manje smo civilizirani od onih koji su unaprijedili ljudsko postojanje prije više od tisuću godina: odbacujemo postignuća naših predaka, a nismo ih premašili; oni su poštovali svoje pretke i nadmašili ih.

Ja sam Anthony Esolen s Providence College-a za Orager University.

Admin

Share
Published by
Admin

Recent Posts

SHELLENBERGER: Tihi očaj budnih fanatika

Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…

2 years ago

KLEIN: Vlastita prljava povijest predaka američkih Indijanaca

U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…

2 years ago

DOYLE: Antiljudski vandalizam pokreta Just Stop Oil

Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…

2 years ago

ROOT: Koliko bi Amerika danas bila drugačija da je Trump još uvijek predsjednik?

Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…

2 years ago

O’NEILL: Zašto su eko-aktivisti toliko neprijateljski nastrojeni prema čovječanstvu

Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…

2 years ago

DESMET: Znanost i ideologija

Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…

2 years ago