Često čujemo propagandu: srednjovjekovna vremena, tzv. “mračno doba”, bila su bijedna za seljake, radnu snagu koju su iskorištavali pohlepni feudalni gospodari.
Vjerujte što hoćete o tim tzv. “mračnim dobima”, samo znajte da je istraživanje profesorice Juliet Schor s Boston Collegea pokazalo da prosječni Amerikanac radi puno više sati i daleko više dana u godini od prosječnog seljaka tijekom srednjeg vijeka.
U Schorinom tekstu, “The Overworked American: The Unexpected Decline of Leisure”, profesorica demonstrira da je slobodno vrijeme prosječnog Amerikanca daleko ispod onoga koje su imali na raspolaganju seljaci tijekom srednjeg vijeka. Tamo 1987. godine, Amerikanci su radili u prosjeku 1.949 sati godišnje.
Prema Ladderu, do 2015., taj broj pao je nešto više od stotinu: 1.811 sati godišnje.
Niti jedan od tih rezultata nije ni blizu usporedbe s prosječnim radnim vremenom seljaka: 1.620 sati godišnje. Ladder je pridodao popis Schorinog istraživanja radnog vremena za različite skupine kroz povijest:
Povremeni radnik, U.K. (14. stoljeće): 1.440 sati
Odrasli muški seljak, U.K. (13. stoljeće): 1.620 sati
Prosječni radnik, SAD (2015.): 1.811 sati
Radnici u proizvodnji, U.K. (1988.): 1.856 sati
Prosječni radnik, SAD (1987.): 1.949 sati
Farmer-rudar, odrasli muškarac, U.K. (1400.-1600.): 1.980 sati
Engleski radnik (Srednji vijek): 2.309 sati
Srednjovjekovni seljaci imali su više slobodnog vremena iz više razloga: 1.) Nisu mogli raditi u noći, pošto je rad trebalo završiti do zalaska sunca. 2.) Crkva je proglasila neradne dane na razne svetkovine, kojih je bilo mnogo više mnogo više nego što ih danas ima u Americi.
Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…
U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…
Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…
Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…
Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…
Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…