Mlako izvinjenje Jane Fonde zbog fotografije iz 1972. izazvalo bijes na Twitteru

Jane Fonda objavila je još jednu polu-srčanu ispriku zbog svojih ludorija za vrijeme Vijetnamskog rata, ovog puta u Varietyju.

U intervjuu kojeg je dala za zabavni časopis ranije ovog tjedna, obratila se na čuvenu fotografiju iz 1972. godine koja je prikazuje kako sjedi na protuzrakoplovnom topu koji je korišten za obaranje zrakoplova američkih snaga tijekom Vijetnamskog rata.

“Ponosna sam što sam otišla u Vijetnam kad sam to učinila, ali ono što kažem u filmu je istina: samo mi je žao što sam bila toliko nepromišljena da sam sjela na taj top u ono vrijeme”, rekla je Fonda. “Poruku koju sam poslala momcima koji su bili tamo i njihovim obiteljima, grozno mi je o tome razmišljati.”

“Ponekad mislim ‘Oh, željela bih ponovno učiniti neke stvari’, jer postoje stvari na koje danas gledam drugačije.”

Očigledno je da se nije ispričala, već je više zainteresirana za ublažavanje svoje krivnje popovanjem.

Veterani i njihovi pristaše nisu bili toliko brzi u opraštanju Fonde zbog njezinih neprimjerenih akcija i podijelili su svoja mišljenja na Twitteru.

Iako je imala blistavu televizijsku i filmsku karijeru, 80-godišnja glumica je također bila poznata kao “Hanoi Jane” nakon što je na nekoliko fotografija pozirala sa članovima sjevernovijetnamske vojske. Otputovala je na neprijateljski teritorij, čak je emitirala s radio stanica na tom području osuđujući Ameriku i njezine ratne napore, a išla je i tako daleko da je poricala da su ratni zarobljenici zlostavljani usprkos potvrdnim izvješćima.

Od tada je pokušala ukloniti svoju odgovornost za incident tvrdeći u svom memoaru iz 2005. da je bila “izmanipulirana” na poziranje u fotografiji. 2011. ponovno mu se obratila na svojoj web stranici, nazivajući svoje akcije kao “dvominutni gubitak razuma koji će me zauvijek progoniti”,

Ona, naravno, sebe vidi kao žrtvu unatoč tome što je otputovala na neprijateljsku teritoriju, pozirala s njihovim oružjem i nije iskoristila svoju slavu kako bi pregovarala o puštanju američkih ratnih zarobljenika, sve svojom vlastitom voljom.