Je li globalno zatopljenje stvarno odgovorno za požare diljem Grčke? Evo što podaci zapravo govore.

Šumski požari bjesne grčkim poluotokom Peloponezom, a političari i mediji trude se kako bi povezali plamenove s globalnim zatopljenjem uzrokovano ljudskim djelovanjem.

“Klimatske promjene pogoršale su smrtonosne požare u Grčkoj”, izvijestio je Axios u srijedu. Washington Post ugurao je grčke požare u priču koja tvrdi da su “klimatske promjene odgovorne za vruće i opasno ljeto”.

Čak je i grčki ministar za zaštitu građana Nikos Toskas rekao da su lokalni vremenski uvjeti “ekstremni zbog klimatskih promjena”.

Doista, iznimno vruće vrijeme i jaki vjetrovi omogućili su brzo širenje požara prije nego što su vatrogasci mogli obuzdati vatru. Klimatski znanstvenici očekuju pojačanu aktivnost šumskih požara na mnogim područjima u svijetu s jačim globalnim zagrijavanjem.

Ipak, iako su temperature diljem Grčke porasle tijekom posljednjih desetljeća, požari u Grčkoj i mediteranskoj Europi općenito, su u opadanju od 1980. godine.

Stručnjak za politiku zaštite okoliša Bjorn Lomberg zapravo je pogledao podatke i pronašao da se područje izgorjelo u južnoj Europi, uključujući Grčku, gotovo upola smanjilo u posljednjih 26 godina. Lomborg je također istaknuo da se količina šumskog područja u Europi dramatično povećala posljednjih desetljeća, kao što je slučaj i s razvitkom i stanovništvom.

Zapravo, 2018. Europa u cjelini vidi puno manje hektara izgubljenih u požarima nego obično, u usporedbi s prosjekom tijekom posljednjeg desetljeća.

Aktivnost požara u Grčkoj je također neznatno ispod 10-godišnjeg prosjeka, usprkos nevjerojatno vrućem početku ljeta. Profesori sa Sveučilišta u Swanseau, Stefan Doerr i Cristina Santin, napomenuli su u analizi u petak da je “do prije nekoliko dana, Grčka doživjela manje požara nego što je bilo tipično”.

Podaci Europske unije pokazuju da Grčka doživljava, ako išta, opadajući trend u hektarima opustošenih vatrom od 1980. do 2016. Dok Grčka sada proživljava razarajuće požare, ostale zemlje koje su se često suočavale sa sličnim događajima ne vide nikakve.

Doerr i Santin pišu kako je u “Italiji i Hrvatskoj površina izgorjela u požarima ispod prosjeka” i da su “Španjolska i Portugal, koje obično imaju požare na većem području nego bilo koje druge europske zemlje, pretrpjele relativno malo požara — sa samo 12% i 5% prosječne spaljene površine”.

U međuvremenu, sjeverna Europa doživljava rijedak toplinski val koji potiče ogromne požare na područjima koja nisu navikla na te probleme. Na primjer, “Danska, Estonija, Finska, Njemačka i Latvija vidjele su između 20 i 200 puta veću spaljenu površinu nego je to uobičajeno”, napisali su Doerr i Santin.

Grčke vlasti sumnjaju na namjerno podmetanje požara u Matiju, koji je ubio najmanje 83 osobe, a dužnosnici sumnjaju da je manji požar kod Atene također namjerno podmetnut.