Je li se papa Franjo okladio na predsjedništvo Hillary Clinton?

Skandal koji je pogodio Vatikan u doba predsjednika Trumpa više je nego slučajnost, prema autoru Henryju Sireu, koji je napisao u svojoj knjizi “The Dictator Pope” (Papa diktator) da je papa Franjo 2016. godine sve svoje političke žetone uložio na pro-pobačajnu Hillary Clinton i ostao kratkih rukava.

U svojoj knjizi, Sire piše da je neposredno prije događaja 2016. papa Franjo imao “ambicije da postane svjetskim političkim vođom; krenuo je s bombastičkom vizijom ‘dekadencije’ Europe koju bi za svoju reafirmaciju iskoristila Latinska Amerika, a njegov san bio je okupljanje kontinenata u svrhu osporavanja dominacije Sjedinjenih Država”.

Jedno od glavnih imenovanja pontifa, kardinal Pietro Parolin na mjesto državnog tajnika Vatikana, navodno je odabrano kako bi pomoglo provesti ovaj politički plan, koji će kasnije biti ugušen izborom predsjednika Trumpa. U osnovi, kao što je papa Sveti Ivan Pavao II. radio s Reaganom u borbi protiv komunizma, papa Franjo bi radio s Hillary kako bi unaprijedio globalistički plan u kojem je ne recikliranje plastičnih slamki grijeh jednak onome ubijanja nerođenih beba.

“Izbor predsjedika Donalda Trumpa uništio je sve nade na kojima se temeljila Franjina politička strategija”, piše Sire. “Sa svom svojom macho latinoameričkom retorikom, plan je ovisio o prisutnosti liberalnog predsjednika u Bijeloj kući koji bi bio voljan (ili voljna) poniziti se latinoameričkim zahtjevima. On se srušio pred predsjednikom čiji je odgovor na izgrednike preko Rio Grandea bio izgradnja zida protiv njih.”

“To je razlog zašto je 2016. papa Franjo sve svoje žetone stavio na predsjedništvo Clinton”, nastavio je Sire. “Oni oko njega, počevši od kardinala Parolina, rekli su mu da Donald Trump nema šanse za pobjedu, a po Franjinom nalogu Uprava za baštinu Apolstolske vlade financijski je pomogla predsjedničkoj kampanji Hillary Clinton.”

Tijekom kampanje 2016., papa Franjo čuveno je pokazao više neprijateljstva prema predsjedniku Trumpu, koji je obećao pro-život/pro-religijski program, nego prema pro-pobačaja Hillary Clinton. U jednom trenutku, dvojac se sukobio kada je papa sugerirao da predsjednik Trump nije kršćanin zbog traženja izgradnje zida.

“Osoba koja misli samo na izgradnju zidova, gdje god oni bili, a ne gradnju mostova, nije kršćanin. To nije u Evanđelju”, rekao je papa Franjo o Trumpovoj politici.

Papa nikada nije opisivao Hillary Clinton na takav način, čak i kad se predstavnica NARAL-a otvoreno hvalila zbog svog pobačaja za vrijeme Demokratske nacionalne konvencije. Kada je upitan kako bi glasači trebali glasati na predstojećim izborima, papa je rekao da bi trebali “glasati sa svojom savješću“, a ne pro-života. Sire je rekao da je papa Franjo koristio svoju moć papinske retorike u svrhu političke agende, koja nije pošla kao što je planirana.

“Kad je Trump pobijedio, Franjo je bio bijesan na svoje savjetnike”, napisao je Sire. “To je vjerojatno jedan od razloga zašto je kardinal Parolin izgubio njegovu naklonost: pokazao se neuspješnim u predviđanju rezultata u Sjedinjenim Državama i nije uspio isporučiti dobra Latinskoj Americi.”

Sve papine političke oklade bile su neuspješne, tvrdi knjiga, od Brexita do Trumpove pobjede te američko/ruskih odnosa. Sire nastavlja: “Njemačka i Francuska ostale su šćućurene zajedno, pokušavajući zaštititi dronjke liberalnog svjetskog poretka, poretka u kojem je papa Franjo sebe želio okruniti kao velikog svećenika. Sada se suočava s onim što je, za njega, politički fijasko.”