Ostalo

KLAVAN: Ljudska prava nisu fikcija

Je li religija igrala ulogu u događajima 11. rujna 2001.? Andrew Klavan sa sigurnošću tvrdi da je, ali dok ljevica govori da se sjeća tog dana, čini se da izostavlja tu ključnu činjenicu — zašto bi to učinila? Andrew objašnjava:

Reći ću vam nešto — ljudi koji su se zaletjeli tim avionima u te zgrade, u Pentagon i koji su htjeli uletjeti u druge zgrade u Washingtonu — oni i ja se slažemo u jednoj stvari: Slažemo se oko ideje da bi vlada trebala provoditi Božju volju. Oni misle da je Božja volja da budete robovi, ja mislim da biste trebali biti slobodni i da je vlada tu da osigura tu slobodu, da osigura ono pravo koje vam je dano od Boga.

Nema izlaza iz toga, nema izlaza iz tog sukoba. Mislim da je to sukob dva načina gledanja na svijet. Kada ukažete ljudima koji su toliko napredni i koji su toliko daleko došli na svom intelektualnom putovanju da shvaćaju da su sve ove “Božje stvari” primitivne gluposti, a vi kažete: “Pa, što je s komunistima?” Komunisti su u Kini i Rusiji primijenili ateizam i zaklali više ljudi u 20 minuta nego što su svi religijski ratovi na Zemlji ikad zaklali. Njihov odgovor je uvijek Sam Harris — veliki faca ateizma — koji kaže: “Pa, i komunizam je religija”. Ali komunizam nije religija, ateizam je religija komunizma i mora biti — jer je u potpunosti materijalistički način razmišljanja.

Kad pogledate ljude koji su ateisti, to je također religija, to je način suočavanja s nepoznatim, vječnim, svojom kreacijom. Sad, ja čitam dosta znanstvenih knjiga i mnogo znanstvenih knjiga koje sada izlaze guraju ideju da nas je znanost odvela van ideje o Bogu, a to ima posljedice. Dopustite da vam pročitam mali isječak iz knjige pod nazivom “Sapiens”. “Sapiens” je ogroman bestseller, Bill Gates je smatra najbrilijantnijom stvari ikad i cijeli njezin sadržaj je o činjenici da smo mi ljudska bića jer pričamo te izmišljotine, neistinite priče i one nas povezuju. Autor, Yuval Harari, kaže:

Yuval Harari: “Ako razmislite o ljudskim pravima, ljudska prava su izmišljena priča, baš kao Bog na nebesima, ona nisu biološka stvarnost. Biološki govoreći, ljudi nemaju prava, ako uzmete Homo sapiensa i pogledate iznutra, naći ćete srce i bubrege i DNA, nećete naći prava. Jedino mjesto gdje postoje prava je u pričama koje su izmišljali ljudi.”

Ukoliko ne vjerujete u Boga, to je apsolutno točno. Ali ja sam pisac fikcije, ja sam pisac priča, a priče nisu izmišljene, one su način komuniciranja istine koje ne možemo reći na drugi način. Svi mi to radimo, svi koristimo metafore kako bismo rekli: “Kakav osjećaj je bio bacati utakmicu bez udarca?” Vi kažete: “Pa, to je poput buđenja na božićno jutro”, jer ne postoje riječi, ne postoje riječi kojim biste iskazali taj osjećaj, kakvo je iskustvo biti ljudsko biće, stoga pišemo priče, koristimo umjetnost kako bi komunicirali takve stvari.

Dakle, kad pišete priču, pitanje je: Je li priča istinita? To je pitanje koje Yuval Harari ne mora postaviti. Ali, ako bismo živjeli u svijetu Yuvala Hararija u kojem su ljudska prava fikcija, koliko je teško pogoditi kako bi taj svijet izgledao 10 sekundi nakon svog osnutka? Jer kako ćete obraniti svoja prava ako su ona samo fikcija? On ima bolju fikciju, njegova fikcija je da će svijet završiti zbog klimatskih promjena te stoga morate predati svoja prava. Znate, fikcija nekog drugog mogla bi biti nešto drugo.

Pitanje nije pričamo li priče — naravno da pričamo priče — nema načina da komuniciramo esencijalne životne činjenice bez pričanja priča, ali jesu li te priče istinite? To je zapravo pitanje koje postavljamo. Hararijeva religija je ateizam, baš kao i Stevena Pinkera, još jednog znanstvenog pisca kojeg volim, stoga on misli da su naša prava fikcija. Ne moram citirati Bibliju, ali ja vjerujem u Boga koji nas je napravio na svoju sliku i koji želi da budemo slobodni i stoga ne moram citirati Bibliju kako bih to dokazao jer mislim da sva priroda to viče na sav glas, čitavo ljudsko srce to viče na sav glas.

Dakle, prigovor na ovo, stvar koja ljude toliko uznemirava kad počnete govoriti o religiji, je da oni kažu: “Pa, čekaj, čekaj, imat ćemo svete ratove? Vratit ćemo se u svijet svetih ratova?” Sjećam se kad sam bio sudac na novinarskim natjecanju i bio sam na telefonu s drugim novinarima, koji su također bili suci na tom natjecanju, i jedna od tih žena, neću je odati, ali bila je to prilično poznata novinarka, i ona je rekla: “Čula sam da se George W. Bush pomolio prije no što je otišao u Irak, tako da je ovo samo sveti rat, on nije ništa bolji od bin Ladena, znaš da se bin Laden moli svom Bogu, a George W. Bush se moli svom Bogu, koja je razlika?”

Pa, to je dobro pitanje, koja je razlika? Ako je razlika u tome da naš Bog želi da budemo slobodni, a njihov Bog nas želi porobiti, mislim da je to velika razlika. Stoga, nikad ne želim napasti nikoga zbog njegove religije, nikad se ne želim boriti s nekim zbog njegove religije, ali ako me netko napadne zbog svog Boga ja želim uzvratiti napad, želim uzvratiti napad u znanju da je sloboda bolja od ropstva. Zašto je sloboda bolja od ropstva? Jer smo bića stvorena s Bogom danim pravima.

Admin

Share
Published by
Admin

Recent Posts

SHELLENBERGER: Tihi očaj budnih fanatika

Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…

2 years ago

KLEIN: Vlastita prljava povijest predaka američkih Indijanaca

U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…

2 years ago

DOYLE: Antiljudski vandalizam pokreta Just Stop Oil

Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…

2 years ago

ROOT: Koliko bi Amerika danas bila drugačija da je Trump još uvijek predsjednik?

Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…

2 years ago

O’NEILL: Zašto su eko-aktivisti toliko neprijateljski nastrojeni prema čovječanstvu

Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…

2 years ago

DESMET: Znanost i ideologija

Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…

2 years ago