BUCHANAN: Karavan stavlja Trumpovo nasljeđe na kušnju

Naši mainstream mediji i dalje su obuzeti jezivim ubojstvom kolumnista Washington Posta Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu i načinom na koji će predsjednik Trump postupiti s prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom.

Sasvim razumljivo, pošto je ovo najzanimljivija priča o ubojstvu još od slučaja O.J. Simpsona i nosi ogromne strateške implikacije diljem Bliskog istoka.

Ipak, daleko kritičnije za budućnost naše civilizacije je trenutačna invazija Zapada iz Trećeg svijeta.

Razmislite o utjecaju kojeg je imala odluka Angele Merkel 2015., kad je otvorila vrata Njemačke milijunima izbjeglica iz građanskog rata u Siriji.

Prošli tjedan, u teškom udarcu za Merkel, Kršćansko-socijalna unija (CSU), bavarska sestrinska stranka njezinog CDU-a, osvojila je najmanji udio glasova u posljednjih pola stoljeća, 37 posto. Njezina koalicijska stranka, SPD, vidjela je pad svog udjela u glasovima Bavaraca na manje od 10 posto, što je povijesno niski rezultat.

Desničarska Alternativa za Njemačku doživjela je porast u potpori od 10 posto i postala je sila u njemačkoj politici. Neki konzervativci urgiraju da CDU usvoji AfD-ovu strogu liniju što se tiče ilegalne imigracije.

Poruka koju su poslali bavarski glasači je poruka koju glasači Europe šalju u svoje glavne gradove već godinama: Ne uspijevate u onome što bi vam trebala biti prva dužnost — obrana domovine od vanjske invazije. Masovna migracija neasimilirajućih naroda i kultura s globalnog Juga predstavlja egzistencijalnu prijetnju našoj Europi.

Dok se kancelarstvo Merkel približava svom kraju, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njezin progresivni EU partner, vidio je sličan pad popularnosti koja se trenutno nalazi ispod 30 posto.

NATO savez pod vodstvom Sjedinjenih Država možda može obraniti baltičke i crnomorske regije od ruske invazije s istoka. Ali u centralnoj, južnoj i zapadnoj Europi, veći strah vlada od osvajača iz Afrike i muslimanskog svijeta, čiji broj se očekuje da će se utrostručiti ili učetverostručiti do kraja ovog stoljeća.

I dok njihov broj raste, tako, također, raste i njihova čežnja za bijegom, čak i po cijenu vlastitog života, od siromaštva, ratova i represije u njihovim domovinama, preko Mediterana kako bi ispunili prazna mjesta ostavljena depopulacijom Europe.

Sada također ispada da će američki izbori, udaljeni samo tri tjedna, možda biti pod utjecajem nove imigracijske krize na američkoj granici.

Od četvrtka, karavan od 4.000 izbjeglica bez viza prešlo je iz Hondurasa u Gvatemalu i krenulo prema Meksiku. Do Izbornog dana, ili će biti zaustavljen, ili će biti ovdje. A taj karavan je predznak onoga što slijedi.

Prema Washington Postu, tijekom fiskalne godine 2018., koja je završila prošlog mjeseca, 107.212 članova “obiteljskih jedinica” prešlo je u SAD “oborivši tako prijašnji rekord od 77.857 postavljenog 2016.”

Pozivajući se na brojke Ministarstva domovinske sigurnosti, Post dodaje: “Agenti granične patrole uhitili su samo u rujnu 16.658 članova obitelji, što je rekord za jedan mjesec i 80 posto više nego je to bilo u srpnju”.

Kada je Trump, pod intenzivnom političkom paljbom, okončao svoju politiku “nulte tolerancije” odvajanja izbjeglica od njihove djece, ova poruka je izašla u Meksiko i ostatak Srednje Amerike:

Dovedite svoju djecu sa sobom kada prelazite granicu. Oni će morati ostati s vama, a oni ne mogu biti držani dulje od 20 dana. Dakle, kada budu pušteni, vi ćete također biti pušteni kako biste sačekali saslušanje o vašem zahtjevu za azil. Šanse su velike da se izgubite u američkoj populaciji i da nikad ne budete vraćeni.

Razjaren, Trump je zaprijetio da će ukinuti pomoć El Salvadoru, Hondurasu i Gvatemali ako se karavane ne zaustave i upozorio Meksiko da će upotrijebiti američku vojsku kako bi zaštitio našu granicu.

Neželjena masovna migracija je pitanje našeg vremena jer joj nema predvidljivog kraja prije nego što nepovratno izmijeni Ameriku.

Budući da su ti migranti gotovo svi siromašni, nekvalificirani i ne govore engleski jezik, većina će se pridružiti onome segmentu populacije koji ne plaća porez, ali se kvalificira za beneficije socijalne pomoći poput markica za hranu, zdravstvene skrbi i besplatne edukacije u našim javnim školama.

Tako postaju sredstvo za iscrpljivanja resursa nacije koja već sada, u punoj zaposlenosti, ima godišnji deficit od 779 milijardi dolara.

Međutim, ovi migranti predstavljaju sadašnju i buduću korist Demokratskoj stranci koja je izgradila i koja održava našu mamutsku socijalnu državu, i koja na predsjedničkim izborima rutinski osvaja 70 do 90 posto glasova ljudi koju svoje podrijetlo vuku iz Azije, Afrike i Latinske Amerike.

Ne bezrazložno, demokrati vjeruju da ako mogu promijeniti sastav američkog biračkog tijela, mogu zauvijek kontrolirati Ameriku.

Ako je Donald Trump izabran radi bilo kojeg problema, to je imigracija i njegovo obećanje da će osigurati granicu, sagraditi zid i zaustaviti invaziju.

Način na koji će postupiti u predstojećoj krizi migrantskog karavana, može utjecati na sudbinu njegove stranke u studenom i također na njegovu utrku za predsjednika 2020.