Nakon užasnog napada prošle subote na sinagogu u Pittsburghu, predsjednik Trump sugerirao je da je došlo vrijeme da se “smrtna kazna vrati u modu”. Objasnio je: “Kad ljudi učine nešto takvo, trebali bi dobiti smrtnu kaznu. Svatko tko učini tako nešto nevinim ljudima koju su u hramu ili crkvi…trebali bi platiti najveću moguću cijenu.” Na ovo i ostala pitanja, Trump prokazuje moralnu jasnoću toliko rijetku ovih dana.
Smrtna kazna izgubila je podršku javnosti posljednjih godina jer javnost danas isključivo ima rehabilitacijski pogled na kaznu. Aktivisti i izabrani dužnosnici govore gotovo isključivo o “rehabilitaciji”, a ne o kažnjavanju kriminalaca. A rehabilitacija je dostojan cilj, ali nije ekskluzivni kraj kaznenog pravosuđa, koje također traži retribuciju, odvraćanje i obranu društva. Po svim točkama, pogotovo u vrijeme kada tehnološki napredak olakšava identifikaciju počinitelja i oslobađanje pogrešno optuženih, moralni razlog za smrtnu kaznu nikada nije bio jači.
Prema definiciji, smrtna kazna štiti društvo od daljnje agresije prekršitelja. Protivnici smrtne kazne tvrde da doživotni zatvor pruža gotovo istu zaštitu društvu, iako dostupnost pomilovanja i uvjetnog otpusta čini pogubljenje sigurnijom opcijom, a da ne govorimo o opasnostima koje zatvoreni kriminalci predstavljaju drugim zatvorenicima. (Samo pitajte Whiteyja Bulgera.) U smislu odvraćanja, smrtna kazna spašava živote, kao što pokazuju djela nobelovca Garyja S. Beckera, ekonomista Isaaca Erhlicha i mnogih drugih; što je brža kazna, više života je spašeno.
Dok je rehabilitacijski učinak otvoren za debatu, smrtna kazna ostaje vrlo učinkovita kao metoda retribucije, koju ne treba miješati s osvetom. Kad nekome nanesete štetu zbog ozljede koju vam je prouzročio, vi iznuđujete osvetu, obično potaknutu intenzivnom emocijom, zbog čega se moramo podsjećati da je “osveta jelo koje je najbolje poslužiti hladno”. S druge strane, retribucija je obnova reda pravednosti poremećenog akcijama kriminalca. Ne samo da je retribucijska kazna savršeno pravedna, već kazna također mora biti prvenstveno retribucijska ako uopće želi biti pravedna. Ako netko nije učinio ništa krivo, ne bi smio pretrpjeti nikakvu kaznu, bilo u svrhu rehabilitacije ili odvraćanja ili zbog zaštite društva.
Svaki legitimni sustav kaznenog pravosuđa mora se najprije brinuti o pravdi. Ako pravedna kazna također odvraća, rehabilitira ili štiti, tim bolje. U subotu ujutro, lucidan čovjek ušao je u sinagogu i masakrirao 11 Amerikanaca tijekom bogoštovlja. Samo Bog može suditi, ali civilne vlasti mogu dogovoriti sastanak. I trebale bi.
Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…
U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…
Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…
Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…
Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…
Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…