Izbor

BUCHANAN: Jesu li saudijski prinčevi istinski prijatelji?

Izjava predsjednika Donalda Trumpa od 633 riječi koja govori o ulozi saudijske kraljevske obitelji u groznom ubojstvu novinara Washington Posta Jamala Khashoggija, izvanredan je dokument i to ne samo zbog svoje hladnokrvne iskrenosti.

Predsjednik ponovno postavlja pitanje koje muči naciju još od vremena Jimmyja Cartera: Do koje mjere trebamo dopustiti idealističkim vrijednostima da nadjačavaju vitalne interese u određivanju vanjske politike?

Što se tiče pitanja tko je naredio ubojstvo Khashoggija, Trump ne isključuje prijestolonasljednika kao glavnog osumnjičenog:

“Kraj Salman i prijestolonasljednik princ Mohammad bin Salman žestoko opovrgavaju bilo kakvo znanje o planiranju i izvršavanju ubojstva … (ali) postoji mogućnost da je prijestolonasljednik posjedovao određeno znanje.”

Pa ipak, je li MBS to učinio ili nije učinio, Saudijci su se “složili potrošiti i uložiti 450 milijardi dolara u Sjedinjene Države”. A puna četvrtina toga odnosi se na “vojnu opremu od Boeinga, Lockheed Martina, Raytheona i ostalih velikih američkih vojnih dobavljača.”

“Budalasto” otkazivanje ovih ugovora, upozorava Trump, iskoristit će Rusija ili Kina. Štoviše, Saudijci su se dogovorili da će povećati proizvodnju nafte kako bi cijene ostale niže.

Trump je besramno stavio američke ekonomske i strateške interese na prvo mjesto. On neće naštetiti našem odnosu s Riyadhom i njegovoj kraljevskom obitelji, čak i u slučaju da je budući kralj naredio hladnokrvno ubojstvo saudijskog novinara, sa sjedištem u Americi, kojeg je smatrao neprijateljem.

Bezobziran način na koji je Trump zaokružio to pitanje prisilit će članove Kongresa obiju stranaka na odluku hoće li se suprotstaviti Trumpu, sankcionirati Saudijce i riskirati odnos s njima.

Ostale tvrdnje u Trumpovoj izjavi sugeriraju da je jedan od razloga zašto je prijestolonasljedniku progledao kroz prste, što se tiče Khashoggijevog ubojstva, taj što vidi MBS kao nezaobilaznog saveznika u borbi protiv našeg pravog neprijatelja u regiji.

Nakon uvodne linije, Trump razotkriva svoj stav započevši: “Država Iran … odgovorna je za krvavi posrednički rat protiv Saudijske Arabije u Jemenu.”

Ali je li to istina?

Godine 2015., po nalogu Mohammeda bin Salmana, ondašnjeg ministra obrane, Saudijska Arabija intervenirala je u građanskom ratu u Jemenu, nakon što su Houthi pobunjenici na sjeveru svrgnuli saudijsku marionetu s vlasti i stavili pod svoju kontrolu veći dio ostatka zemlje.

Nije Iran, već su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, s američkom municijom i logističkom podrškom, čije su trupe, bombe i blokada odgovorne za tisuće žrtava u Jemenu i za milijune koji pate od kolere, pothranjenosti i gladi.

Nisu Iranci ti koji pokušavaju zatvoriti posljednju ulaznu luku za humanitarnu pomoć civilnom stanovništvu.

Iran, rekao je Trump, “potiče diktatora Bashara Assada u Siriji (koji je ubio milijun svojih vlastitih građana)… Isto tako su Iranci ubijali mnoge Amerikance i ostale ljude diljem Bliskog istoka.”

No, uzrok 7.000 mrtvih američkih vojnika koji su u ovom stoljeću izgubili život na Bliskom istoku, zajedno sa 60.000 ranjenih, su ratovi u Afganistanu i Iraku koje su pokrenule Sjedinjene Države i George Bush, a ne Iran.

Što se tiče američkih civilnih žrtava, 3.000 onih koje smo izgubili u monstruoznim zločinima 9/11 bili su žrtve 15 saudijskih, a ne iranskih terorista.

Dok je Iran pomagao svojim šiitskim saveznicima u Iraku, koji su vodili bitku protiv Amerikanaca, glavne terorističke organizacije protiv kojih se danas borimo na Bliskom istoku i Africi — al-Qaida i njezine podružnice, talibani, ISIS, Boko Haram, al-Shabab — sve su sunitske, poput Saudijaca.

Ove terorističke skupine su neprijatelji Irana, kao i naši.

“Naš glavni cilj”, izjavio je Trump u svom priopćenju, “jest potpuno uklanjanje prijetnje terorizma diljem svijeta.”

Ali ovaj cilj je gotovo jednako utopijski kao i onaj iz drugog inauguracijskog govora Georgea W. Busha u kojem je objavio kako je “konačni cilj” američke vanjske politike “okončavanje tiranije u našem svijetu”.

Terorizam i tiranija bili su oduvijek u društvu ljudi i ostat će zauvijek s njima.

Trump je naslovio i zaključio svoju izjavu “Amerika prva”.

Da se “Amerika prva” politika provodila u ovom stoljeću, mi zasigurno ne bi dan danas bili vezani ovim vječnim ratovima na Bliskom istoku.

Ne bismo pokušavali stvoriti demokracije zapadnjačkog stila u divljinama Afganistana. Ne bismo napravili invaziju na Irak ili napali Libiju ili naoružali pobunjenike za svrgavanje Assada, raspalivši tako rat koji je Siriju koštao pola milijuna života i napravio milijune izbjeglicama.

U svojoj izjavi, Trump je hvalio Saudijsku Arabiju kao “moćnog saveznika u našoj vrlo važnoj borbi protiv Irana”.

A opet, Iran nas nije napao, ne želi rat s nama i ostaje u skladu s nuklearnim sporazumom kojemu smo okrenuli leđa.

Trump je predsjednik jer je obećao da će nas izbaviti iz bliskoistočnih ratova u koje su nas uvalili, zajedno s nekim od naših najbližih “saveznika”, neki njegovi najbliži savjetnici.

Hoće li predsjednik Trump ponoviti gluposti predsjednika Busha?

Admin

Share
Published by
Admin

Recent Posts

SHELLENBERGER: Tihi očaj budnih fanatika

Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…

2 years ago

KLEIN: Vlastita prljava povijest predaka američkih Indijanaca

U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…

2 years ago

DOYLE: Antiljudski vandalizam pokreta Just Stop Oil

Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…

2 years ago

ROOT: Koliko bi Amerika danas bila drugačija da je Trump još uvijek predsjednik?

Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…

2 years ago

O’NEILL: Zašto su eko-aktivisti toliko neprijateljski nastrojeni prema čovječanstvu

Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…

2 years ago

DESMET: Znanost i ideologija

Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…

2 years ago