Francuske vlasti zadržale su na stotine prosvjednika u subotu dok su prosvjedi “žutih prsluka”, koji su usmjereni na gospodarske i klimatske politike francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, ušli u svoj četvrti tjedan.
BBC je izvijestio da je najmanje 1.000 ljudi uhićeno diljem Francuske. Na desetke ih je ozlijeđeno — uključujući i nekoliko policijskih službenika — u demonstracijama koje su privukle više od 10.000 ljudi u središte Pariza i više od 100.000 na ulice gradova diljem Francuske uključujući “Lyon, Bordeaux, Toulouse, Marseille i Grenoble”.
Šokantni video snimljen odozgo pokazuje opseg pariških demonstracija — i devastaciju koju su uzrokovale.
Francuske vlasti su navodno razmjestile više od 90.000 policijskih službenika diljem zemlje, od kojih je 8.000 razmješteno u samom Parizu. Policija je koristila teška oklopna vozila kako bi kontrolirala masu koja se ograničila, ponovno, prvenstveno na Champs-Elysées, glavnu parišku prometnicu.
Freelance novinar Clement Lanot snimio je snimke malih tenkova koji su razmješteni u svrhu zaštite glavnih turističkih atrakcija poput Slavoluka pobjede, masivnog muzeja Louvre i muzeja D’Orsay, koji sadrži neke od najdragocjenijih svjetskih impresionističkih djela.
Francuske vlasti priopćile su u subotu kako su uvjerene da će prosvjedi biti obuzdani i, doista, prosvjedi u Parizu bili su manji nego prethodnih tjedana — po svemu sudeći zahvaljujući ustupcima koje je Macronova vlada napravila odgađanjem povećanja poreza na benzin osmišljenog za suzbijanje francuskog oslanjanja na fosilna goriva.
No, prosvjedi se šire dok zabrinuti francuski građani dijele svoje brige u vezi Macronove vlade na društvenim medijima. Ovaj tjedan, više ljudi je prosvjedovalo u naseljima i gradovima van Pariza, a prosvjedi su se proširili sve do Belgije i Nizozemske, prema Associated Press.
“Belgijska policija ispalila je suzavac i upotrijebila vodene topove na prosvjednike u žutim prslucima koji su pozivali premijera Charlesa Michela na ostavku nakon što su pokušali probiti barikadu, dok je pokret koji je započeo u Francuskoj obilježio subotu u Belgiji i Nizozemskoj”, izvijestio je AP.
Međutim, u tim zemljama nije od prve jasno koji su razlozi prosvjeda. Za razliku od Francuske, Belgijci i Nizozemci neće biti pogođeni višim porezima kako bi se nosili s “klimatskim promjenama”. No, AP izvještava da postoji sve veće nezadovoljstvo onim što prosvjednici nazivaju “izgubljenom” centraliziranom vladom koja nastavlja oporezivati i regulirati obične građane bez imalo osjećaja za financijski teret koji se stavlja na ramena običnih građana tih dviju država.”
Očekuje se da će se francuski predsjednik Emmanuel Macron ovaj tjedan obratiti javnosti, u vrijeme dok njegovo odobravanje kod građana iznosi nešto više od 20%. Taj nastup obilježit će prvo Macronovo obraćanje javnosti još od početka prosvjeda; predsjednik je dosad komunikaciju s masama prepustio svom premijeru, što je samo dodalo ulje na vatru.
Ipak, Macron ne može učiniti previše, bez da smanji francuske socijalne beneficije. Čak i ako vlada smanji poreze ili povuče dodatne trošarine, ona je u opasnosti od zapadanja u tešku financijsku krizu zbog ogromnih troškova održavanja masivne francuske socijalne države. A Macron također ne može povećati porez bogatima; njegov prethodnik, Francois Hollande, uveo je “porez milijunašima” koji je istjerao osobe s visokim prihodima iz Francuske. Macron je vodio kampanju na obećanju da će ukinuti “porez milijunašima”.
Međutim, prosvjednici govore da neće odustati i tvrde da planiraju održavati demonstracije kroz cijelu zimu.
Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…
U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…
Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…
Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…
Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…
Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…
View Comments