WILLIAMS: Politika imigracije

Evo nekoliko jednostavnih pitanja o imigraciji — na koja se može odgovoriti s jednostavnim “da” ili “ne” — koja možemo postaviti Amerikancu bilo kojeg političkog opredjeljenja: Ima li svatko na svijetu pravo na život u SAD-u? Imaju li Amerikanci pravo odlučivanja, preko svojih izabranih predstavnika, tko ima pravo imigrirati u zemlju i pod kojim uvjetima? Vjerujem da bi većina Amerikanaca, čak i današnji zagovornici otvorenih granica, na prvo pitanje odgovorila “ne”, a na drugo “da”.

Ne postoji ništa novo u tom stajalištu. Amerikanci su držali to mišljenje kroz cijelu našu povijest, u vrijeme kad su imigracijski zakoni bili puno stroži i kad su bili opušteniji. Tucker Carlson, domaćin “Tucker Carlson Tonight” na Fox News Channel, dao nam je zanimljivu lekciju iz povijesti u vezi imigracije na Sveučilištu Prager. Na to ga je potaknuo prizor skupine prosvjednika koji su osuđivali imigracijsku politiku predsjednika Donalda Trumpa. Mahali su meksičkim zastavama i vikali “¡Sí, se puede!” (“Da, mi možemo!”)

Ono čega prosvjednici nisu bili svjesni jest činjenica da je izraz “Sí, se puede” bio poklik Cesara Chaveza. Kad je Chavez, osnivač sindikata Ujedinjenih farmera, koristio izraz “Da, mi možemo”, mislio je na nešto sasvim drugo: “Da mi možemo” zatvoriti granice. On je mrzio ilegalnu imigraciju. Chavez je objasnio: “Tako dugo dok s nama graniči siromašna zemlja bit će vrlo teško pobijediti u štrajkovima.” Zašto? Farmeri su voljni zaposliti jeftine imigrante koji su ovdje ilegalno. Chavez je imao saveznike u prosvjedima protiv zapošljavanja nedokumentiranih radnika i slabe provedbe imigracijskih zakona. U jednom od njegovih prosvjednih marševa sudjelovali su demokratski senator Walter Mondale i dugogodišnji pomoćnik Martina Luthera Kinga Jr.-a, Ralph Abernathy.

Mirni prosvjedi nisu bili jedino Chavezovo oružje. Poslao je članove sindikata u pustinju gdje bi ovi napadali Meksikance koji su se pokušavali ušuljati u zemlju. Tukli su Meksikance lancima i bičevima napravljenima od bodljikave žice. Nedokumentiranim imigrantima koji su radili tijekom štrajka zapaljene su kuće i automobili. Onako usput, Chavez ostaje ljevičarski heroj. Predsjednik Barack Obama proglasio je njegov rođendan komemorativnim saveznim blagdanom, neradnim danom u nekoliko država. Brojne zgrade i studentski centri na sveučilišnim kampusima kao i desetine javnih škola nosi ime Cesara Chaveza.

Demokrati već dugo prihvaćaju stavove kako legalne tako i ilegalne imigracije. Godine 1975., kalifornijski guverner Jerry Brown protivio se vijetnamskoj imigraciji, rekavši da država ima dovoljno siromašnih ljudi. Dodao je: “Postoji nešto čudno u izjavi: ‘Primimo 500.000 ljudi’ kad se ne možemo brinuti o milijun nezaposlenih stanovnika Kalifornije.”

U Govoru o stanju nacije 1995. godine, predsjednik Bill Clinton je rekao: “Svi Amerikanci… su s pravom uznemireni velikim brojem ilegalnih stranaca koji ulaze u našu zemlju. Poslove koje oni drže u suprotnom bi odlazili državljanima ili legalnim imigrantima. Javne usluge koje oni koriste teret su našim poreznim obveznicima.” Godine 1994., u emisiji “Face the Nation” na CBS-u, senatorica Dianne Feinstein (D-CA) je izjavila: “Granična kontrola je savezna odgovornost. Mi jednostavno ne štitimo adekvatno naše granice. U mojoj državi, imate oko 2.000 ljudi dnevno koji ilegalno prelaze granicu. Sad, to čini oko 2 milijuna ljudi koji se natječu za stanovanje, koji se natječu za mjesto u učionici.” Dodala je: “Godine 1988., bilo je oko 3.000 ljudi na Medicaidu. Danas je tamo preko 300.000 (ljudi na Medicaidu) koji su ilegalni stranci. To očigledno predstavlja problem.”

Tucker Carlson imao je objašnjenje za promjenu stava Demokratske stanke o ilegalnoj imigraciji u četiri dijela. Rekao je: “Jedan: Prema nedavnoj studiji sveučilišta Yale, u Sjedinjenim Državama živi najmanje 22 milijuna ilegalnih imigranata. Dva: Plan demokrata je svima dati državljanstvo. Pročitajte platformu Demokratske stranke iz 2016. Tri: Studije pokazuju da velika većina imigranata koja prvi put glasa, daje svoj glas demokratima. Četiri: Najveća razlika u povijesti američkih predsjedničkih izbora bila je samo 17 milijuna glasova. Izračunajte. Nagrada za demokrate: trajna izborna većina u doglednoj budućnosti. Jednom riječju: moć.

Walter E. Williams je američki ekonomist, komentator i akademik. Profesor je ekonomije na Sveučilištu George Mason, kao i kolumnist i autor poznat po svojim klasičnim liberalnim i libertarijansko konzervativnim pogledima.