5 stvari koje trebate znati o onome što se događa u Venezueli

Venezuela je zemlja koja je dovedena do siromaštva socijalističkim režimom koji je sve više implementirao diktatorske politike. Predsjednik/diktator Venezuele, Nicolás Maduro, pomogao je gurnuti naciju u humanitarnu i ekonomsku krizu koju sada obilježavaju inflacija od preko milijun posto i građani koji su izgladnjeli do te mjere da pribjegavaju konzumiranju pasa, mački te životinja iz zoološkog vrta.

U svibnju, Maduro je izabran u svoj drugi šestogodišnji mandat — na izborima za koje mnogi kažu da su nezakoniti zbog izborne prijevare i bojkota Madurove opozicije, kako navodi TIME. Juan Guaidó, 35-godišnji predsjednik Nacionalne skupštine Venezuele, sad tvrdi da je zakoniti vođa Venezuele.

Guaidó je zakonodavac s jednim mandatom u oporbenoj stranci koja kontrolira zakonodavstvo i kojeg je priznala većina zemalja usprkos Madurovog ukidanja ovlasti zakonodavnom tijelu 2017. godine. Guaidó je osudio Madurovu pobjedu na izborima kao namještenu i obećao da će voditi državu sve dok ne budu održani novi i pošteni izbori, navodeći ustavni amandman koji daje ovlasti preuzimanja vlasti čelniku zakonodavnog tijela kad nastane “vakuum na vlasti”.

Venezuelanske igre prijestolja izazvale su prosvjede u cijeloj zemlji i privukle svjetsku pozornost. Evo pet stvari koje trebate znati:

1. Ljudi su umrli tijekom prosvjeda protiv Madura.

Deseti tisuća anti-vladinih prosvjednika otišlo je na ulice diljem zemlje kako bi podržali Guaidóa. “Ona će pasti, ova vlada će pasti”, vikali su prosvjednici, izvješćuje New York Times.

Prema CNN-u, najmanje 20 Venezuelanaca poginulo je u nasilju vezanom za prosvjede, uključujući one koji su ubijeni od strane snaga sigurnosti ili pro-vladinih skupina.

Guaidó je najavio još jedan skup idućeg tjedna. “Ljudi koji misle da nećemo uspjeti, mislim da neće biti sretni”, rekao je. “Ovdje su ljudi koji su već dulje vrijeme na ulicama.” U slučaju njegove otmice, pozvao je svoje pristaše da “nastave put i krenu naprijed nenasiljem”, izvijestio je Times.

2. Vojska je na Madurovoj strani.

Nakon Guaidóa koji je najavio svoje pravo na vodeće mjesto u državi, ministar obrane Vladimir Padrino López, šef oružanih snaga, proglasio je svoju vjernost Maduru. López inzistira da je pokušaj oduzimanja vlasti Maduru državni udar, piše Times. Oružane snage “ovdje su kako bi spriječile sukob između Venezuelanaca”, upozorio je. “Građanski rat, rat između braće, nije taj koji će riješiti probleme Venezuelanaca.” Guaidóvi zahtjevi za preuzimanje vlasti su “smiješni”, rekao je.

Vrhovni sud je također ostao vjeran Maduru, objavivši kako neće priznati prijedlog Nacionalne skupštine i dao do znanja da će svrgnuti Guaidóa, izvijestio je Washington Post.

U govoru održanom u petak, Guaidó je pozvao venezuelanske oružane snage da “stanu na stranu venezuelanskog naroda”, izvijestio je CNN. “Vjerujemo da rješenje za sukobe možemo naći samo putem dijaloga i diplomacije”, rekao je čelni opozicije. “A ne putem nasilja, stranih intervencija ili pokušajima državnog udara te rata.”

3. SAD podržavaju predsjednika Nacionalne skupštine

U srijedu, Sjedinjene Države formalno su priznale Guaidóa kao venezuelanskog vođu. Priopćenje je uslijedilo nakon što se Guaidó proglasio šefom države. SAD su Madurovu pobjedu na izborima proglasile nelegitimnom te ponudile 20 milijuna dolara u humanitarnoj pomoći. Nekoliko ostalih zemalja zapadne hemisfere također je podržalo Guaidóvu tvrdnju, uključujući Argentinu, Brazil, Kanadu, Čile, Kolumbiju, Kostariku, Paragvaj, Peru, Ekvador i Gvatemalu.

Kao odgovor, Maduro je naredio američkim diplomatima da u roku od 72 sata napuste zemlju, što je State Department inicijalno odbio, tvrdeći da Maduro nema ovlasti donošenja takve odluke. No, zbog sigurnosnih razloga, ne-hitno osoblje američke diplomacije pozvano je da napusti zemlju.

SAD “pokušava izvršiti vojni udar i postaviti marionetsku vladu [kako bi zaštitile] svoje interese u Venezueli”, rekao je Maduro, obećavši da neće dozvoliti da se zemlja “vrati intervencionizmu gringosa 20. stoljeća.”

4. Rusija je upozorila SAD da ne interveniraju.

Dok je predsjednik Trump iskoristio diplomatsku i ekonomsku moć kako bi izvršio pritisak na Madurov režim, Rusija, saveznik Venezuele, najavila je svoje protivljenje mogućoj stranoj intervenciji.

Glasnogovornik predsjednika Vladimira Putina, Dmitri S. Peskov, osudio je vanjsku intervenciju kao “vrlo opasnu”, tvrdeći: “Smatramo da je pokušaj uzurpiranja vrhovne vlasti u Venezueli protiv temeljima i načelima međunarodnog prava.”

Na pitanje o mogućoj intervenciji SAD-a, zamjenik ministra vanjskih poslova Sergei Ryabkov ponovio je Peskovljevu izjavu. “Smatramo da bi to bio katastrofalan scenarij koji bi uzdrmao temelje razvojnog modela koji vidimo u Latinskoj Americi”, rekao je Rybakov.

U kolovozu 2017., Trump je Venezueli zaprijetio vojnom akcijom, nazivajući zemlju “neredom”.

“To je naš susjed”, rekao je Trump, kako je izvijestio Miami Herald. “Mi smo prisutni diljem svijeta i imamo vojnike diljem svijeta koji su vrlo, vrlo daleko. Venezuela nije daleko, a ljudi pate. I oni umiru.”

5. Američki zakonodavci drže različita mišljenja.

Senator Marco Rubio (R-FL) bio je vokalni protivnik Madurovog režima i u petak je uputio upozorenje: “Ako se nešto dogodi [Guaidóu] ili, ne daj Bože, našim diplomatima ili članovima nacionalne skupštine ili javnosti koja mirno prosvjeduje, posljedice će biti brze, neposredne i značajne.” U prošlosti, Rubio je tvrdio da postoji “vrlo snažan argument” za vojnu intervenciju u Venezueli, izvještava Bloomberg.

U petak, novoizabrana zastupnika Ilhan Omar (D-MN) kritizirala je Trumpovu administraciju zbog podrške Madurovoj opoziciji.

“Mi ne možemo rukom odabirati lidere drugih zemalja u ime multinacionalnih korporacijskih interesa”, tweetala je Omar. “Zakonodavno tijelo ne može preuzeti vlast od predsjednika, a venezuelanski Vrhovni sud proglasio je njihove postupke neustavnim.”

U drugom tweetu, Omar je dodala: “Mi si ne možemo priuštiti uključivanje u skupe intervencije u inozemstvu kada se deseci milijuna ljudi bore kako bi dobili pristup stanovanju, zdravstvenoj zaštiti i čistoj vodi ovdje kod kuće. Umješavanje SAD-a u inozemstvu uvijek završi loše za nas i ljude za koje tvrdimo da ih ‘oslobađamo.'” Omar je zaključila: “Ako doista želimo poduprijeti Venezuelanski narod, možemo ukinuti ekonomske sankcije koje nanose patnju nevinim obiteljima te im otežava pristup hrani i lijekovima te produbljuje ekonomsku krizu.”