WILLIAMS: Tko ima koristi od kontrole demokrata?

Godine 1976., Gerald Ford osvojio je 15 posto crnačkog glasa. To je najviše od svih nedavnih republikanskih predsjedničkih kandidata. Na većini izbora, crnci daju demokratima više od 90 posto svojih glasova. Nije nerazumno postaviti pitanje što su crnci dobili takvom neupitnom lojalnošću Demokratskoj stranci. Uostalom, apsolutno najgori uvjeti javne sigurnosti i ostalih urbanih sadržaja za crnce nalaze se u gradovima koje desetljećima kontroliraju demokrati. Pogledajmo.

Koji gradovi su najsmrtonosniji za crnce? Trace, neovisna neprofitna novinska organizacija, daje nam odgovor na to pitanje. Koristeći podatke programa Jedinstvenog izvješća o kaznenim djelima FBI-a (Uniform Crime Reporting), Trace je naveo 20 velikih američkih gradova s najvišim stopama ubojstva — koje uračunavaju broj ubijenih u gradovima i njihovu populaciju. Chicago, s 589 ubojstava 2018. godine — jedno ubojstvo svakih 15 sati — često se naziva glavnim gradom ubojstava nacije. Ali to je skroz pogrešno.

Godine 2017., St. Louis imao je najvišu stopu ubojstava u zemlji, sa 66,1 ubojstvom na 100.000 stanovnika. Baltimore se našao na drugom mjestu s 55,8 ubojstava na 100.000 stanovnika. Detroit na trećem, s 39,8 ubojstava na 100.000 stanovnika. Ostali gradovi s visokim stopama ubojstava uključivali su New Orleans; Kansas City, Missouri; Cleveland; Memphis, Tennessee; te Newark, New Jersey. S 24,1 ubojstvom na 100.000 stanovnika, Chicago je rangiran na devetom mjestu u državi. Slijedili su ga Cincinnati i Pittsburgh, a Washington, D.C. bio je 17.

Sad dolazi poanta. Od 20 najopasnijih velikih gradova, svi osim jednog imali su demokratskog gradonačelnika. U mnogima od ovih gradova, Demokratska stranka na vlasti je već pola stoljeća pa i više. Samo Tulsa u Oklahomi, sa svojih 17,3 ubojstava na 100.000 stanovnika, imala je republikanskog gradonačelnika.

Tko zna kakav se zaključak može izvući iz činjenice da su najubojitiji gradovi bili pod kontrolom demokrata — i to često crnih demokrata? Ne sugeriram da demokratska kontrola uzrokuje ubojstva i nerede. Ono što govorim je da ubojstva, neredi i ostali nasilni zločini nisu umanjeni izborom crnih ili bijelih demokrata za upravljanje našim gradovima. To znači da ne možete odbaciti pitanje koje je tadašnji predsjednički kandidat Donald Trump postavio crnim Amerikancima u govoru tijekom kampanje u Michiganu 2016. godine: “Što možete izgubiti isprobavanjem nečeg novog poput Trumpa? … Što dovraga možete izgubiti?”

Nasilni kriminal nije jedini problem za crnce u našim velikim gradovima. Zbog visokog kriminala, loših škola i manje ugodnog okruženja, gradovi masovno gube svoju ekonomsku bazu i svoje najproduktivnije ljude. Na završetku Drugog svjetskog rata, Washington, D.C. imao je populaciju koja je brojila oko 900.000 stanovnika; danas to iznosi oko 694.000. Godine 1950., populacija Baltimorea iznosila je gotovo 950.000; danas je oko 612.000. Populacija Detroita bila je blizu 1,85 milijuna; danas je ona pala na 673.000. Camden, u državi New Jersey, imao gotovo 125.000 stanovnika 1950. godine; danas ima 75.000. Stanovništvo St. Louisa brojilo je 1950. godine više od 856.000; danas ima manje od 309.000. Slične priče o padu stanovnika mogu se naći u većini naših nekada velikih i uspješnih gradova. U nekim gradovima pad broja stanovnika od 1950. godine viši je od 50 posto. Osim Detroita i St.Louisa, oni uključuju Cleveland i Pittsburgh.

Tijekom 1960-ih i 70-ih, akademski liberali, zagovornici građanskih prava i ostali, bacali su krivnju tog egzodusa na rasizam. — “bijelo bjekstvo” u predgrađa kako bi izbjegli crnce. Međutim, od 70-ih godina, crnci bježe iz nekih gradova u višim stopama od bijelaca. Pet gradova čija predgrađa imaju najbrže rastuću crnu populaciju su Miami, Dallas, Washington, Houston i Atlanta. Čini se — i razumljivo je — da crnci, baš kao i bijelci, žele bolje i sigurnije škole za svoju djecu i ne žele biti opljačkani ili da im se imovina vandalizira. I baš kao u slučaju bijelih ljudi, ako imaju sredstva, crni ljudi ne mogu dočekati napuštanje gradova u nevolji.

Bobby Hesley — katolički govornik, pisac i konzervativni politički komentator — napisao je: “Crni ljudi se konačno počinju buditi i iskopčavati iz liberalne Matrice koja je vladala nad njihovom stvarnošću više od pola stoljeća” Ja kažem, dobro! Nije mudro biti jednostranački narod u dvostranačkom sustavu.

Walter E. Williams je američki ekonomist, komentator i akademik. Profesor je ekonomije na Sveučilištu George Mason, kao i kolumnist i autor poznat po svojim klasičnim liberalnim i libertarijansko konzervativnim pogledima.