SHAPIRO: Zašto je ateizam moralno bankrotiran

Ako često hodate po Washingtona, D.C.-u, vjerojatno ćete vidjeti neke prilično čudne postere. Ali nećete vidjeti ništa čudnije od oglasa koje objavljuje Američka udruga humanista. „Zašto vjerujete u boga? Budite dobri radi same dobrote“ piše na posterima, u božićnoj crveno-zelenoj boji.

Zvuči sjajno, zar ne? Budite dobri radi same dobrote. Ne treba vam neki Veliki čovjek na nebu koji vam govori što da radite. Možete biti divna osoba jednostavno radeći ispravnu stvar.

Postoji samo jedan problem: bez Boga nema moralnog izbora. Bez Boga nema mogućnosti slobodne volje.

To je zato što je bezbožni svijet bezdušni svijet. Gotovo sve vjere tvrde da Bog obdaruje ljudska bića jedinstvenom sposobnošću da biraju svoja djela – sposobnost nadvladavanja biologije i okoline kako bi činili dobro. Nadvladavanje biologije i naše okoline zahtijeva višu silu – iskru nadnaravnog. Kao što kaže filozof Rene Descartes, „Iako posjedujem tijelo s kojim sam vrlo intimno spojen, moja duša je potpuno i apsolutno različita od mog tijela i može postojati bez njega“.

Gilbert Pyle, ateistički filozof, pogrdno je označio ideju dualizma duše/tijela, duhom u stroju. Bez obzira na to, naš cjelokupni pravni i moralni sustav temelji se na duhu u stroju – pretpostavci koja kaže da možemo birati svoje postupke. Možemo osuditi ili pohvaliti pojedince samo ako su oni odgovorni za svoje postupke. Mi ne zatvaramo vjeverice zbog krađe u vrtu ili pse zbog napadanja mačaka – oni nisu odgovorni za svoje postupke. Ali mi rutinski zatvaramo kleptomanijake i nasilne kriminalce.

Nije samo naš sustav pravosuđa taj koji pretpostavlja Stvoritelja. To vrijedi i za naš cjelokupni pojam slobode i jednakosti. „Smatramo da su ove istine očigledne“, napisao je otac utemeljitelj Tomas Jefferson, navodno ateist, „da su svi ljudi stvoreni jednaki, da ih je Stvoritelj obdario određenim neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i potraga za srećom“. Ljudska jednakost mora potjecati od Stvoritelja, jer prisutnost duše je jedino što čini čovjeka ljudskim i jednakim. Biologija sugerira inherentnu nejednakost – tko bi nazvao Arnolda Schwarzeneggera i Stephena Hawkinga jednakima na bilo koji način? Biologija sugerira onu vrstu hegelovskog socijalnog darvinizma kojeg su prisvojili totalitarni diktatori, a ne načela jednakosti koje su artikulirali Očevi utemeljitelji.

Bez duše je sloboda također nemoguća – svi smo robovi naše biologije. Prema ateistima, ljudska bića su vrlo složeni strojevi. Naši postupci su određeni našom genetikom i okolinom. Prema ateistima, ako bismo nekako mogli odrediti sve sastavne materijalne dijelove svemira, mogli bismo predvidjeti sve ljudske postupke, sve do točnog trenutka u kojem će potpredsjednik Joe Biden kopati svoj nos. Sloboda se općenito definira kao moć određivanja djelovanja bez ograničenja (Random House definicija). Ali ako je djelovanje bez ograničenja nemoguće, kako se možemo boriti za slobodu?

Ako nema Boga, nema slobode izbora. Ako nema slobode izbora, nema dobra ili zla. Postoji samo djelovanje i nedjelovanje. Ne postoji način da budemo dobri radi same dobrote – to bi zahtijevalo čin dobrovoljnosti daleko iznad ljudskih mogućnosti.

Ateisti jednostavno prelaze preko ovog pitanja. Američka udruga humanista navodi na svojoj web stranici, whybelieveinagod.org, da „Možemo imati etiku i vrijednosti temeljene na našim urođenim nagonima prema moralnom životu“. Bez duše su to puste želje na najvišoj razini. Otkada biologija diktira moralni nagon? Da diktira, ne bi li čovjek uvijek postao više umjesto manje moralan – ne bi li povijest bila veliki uspon prema gore? Što je s ubojicama, silovateljima, zlostavljačima djece i genocidnim diktatorima? Da li svi oni ignoriraju taj urođeni nagon prema moralnom životu?

Ateizam može djelovati za pojedince. Ima moralnih ateista i nemoralnih religioznih ljudi. Ali kao sustav misli, ateizam ne može biti temelj nijedne funkcionalne države. Ako želimo zaštititi slobodu i jednakost, moramo razumjeti vrijednost priznavanja Boga. Moramo prepoznati plamen božanstvenosti – slobodnu volju – koju je On usadio u svakome od nas.

Ben Shapiro je američki odvjetnik, novinar, politolog, publicist i konzervativni aktivist te pravni savjetnik. Autor je desetak knjiga i jedan je od osnivača konzervativnog portala The Daily Wire.