Nova, revolucionarna studija otkrila je da živimo u “stresnom kaosu”. Ona sugerira da 3 od 5 milenijalaca govori kako je danas život stresniji nego ikad prije.
Život je težak i kompliciran; nesiguran i često manje od svrhovitog.
Evo 20 najstresnijih senarija koje su izvijestili današnji milenijalci.
Ozbiljno, ovo je cijela lista. To je ono što su objektivni akademski istraživači zabilježili u nekih 2000 istraživanja provedenih diljem zemlje.
Možete li samo zamisliti stres — nula lajkova na Facebooku?
Negativni učinci, društveni i osobni, bili su ozbiljni. U prosjeku, ova milenijalska skupina izgubila je 138 noći spavanja godišnje. Nedostatak sna je loš za vaše zdravlje i utječe na sve međuljudske odnose.
Oni zapravo vjeruju da su njihovi životi “daleko stresniji od onih prosječne osobe”.
Pojavio se i problem mikro stresova, stvari koje mogu izazvati stvarno loš dan ili zastrašujuće iskustvo.
To uključuje katastrofe poput zaglavljivanja u prometu, čekanje na sastanak ili nedostatak WiFi-a.
Bože sačuvaj!
Kamo odlazi ovaj svijet i naša kultura općenito kad su ove pahuljice, dragocjena, razmažena derišta toliko deprimirana?
Jesu li oni toliko posebni, toliko razmaženi, toliko povlašteni da ih mi ostali moramo trpjeti? Kako su postali ovakvi? Kako i kada se to dogodilo?
Mislio sam sastaviti kontra listu 20 stvari koje su najviše uznemiravale Amerikance kroz mnoga desetljeća od osnutka. Usporedite ih s današnjom listom milenijalaca.
Ispravite ili dodajte na moj popis. Hvala.
Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…
U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…
Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…
Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…
Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…
Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…