Francuzi su spremni za pobunu.
Anketarska tvrtka IFOB provela je anketu koja je pokazala da 39 posto Francuza vjeruje kako je za ostvarivanje stvarnih promjena u zemlji potrebna revolucija.
Prema Atlantico, ova brojka je mnogo viša nego bilo gdje drugdje u Europi.
Na primjer, samo 20 posto Nijemaca bilo je za revolucionarni pristup donošenja političkih promjena, dok je 14 posto Austrijanaca i Poljaka dijelilo slične stavove.
IFOP-ov direktor za savjetovanje David Nguyen osvrnuo se na rezultate ankete rekavši: “Prva stvar koju treba napomenuti jest da je ovo spektakularna brojka. Četiri od deset osoba smatra da bi revolucija bila dobro rješenje: čak i ako ne znamo što točno smatraju iza te riječi, to je znak radikalne prisutnosti koja je i više nego prisutna u društvu.”
Nguyen je dodao:
“Ono što nam omogućuje da ovu stopu opišemo kao važnu jest činjenica da je ta brojka mnogo veća nego u svim ostalim ostalim europskim zemljama koje smo testirali.”
Direktor za savjetovanje je također istaknuo važnu točku o tome kako te brojke ukazuju na široku potporu pokretu Gilets Jaunes (Žuti prsluci). Nguyen je rekao: “Vlada se stoga ne može kladiti na veliki pomak u stavovima prema žutim prslucima, jednostavno iz razloga što će njihovi socijalni zahtjevi biti uvijek legitimni velikom dijelu populacije.”
Prema Nguyenu, podrška revoluciji prevladala je politički spektar, a desničarska populistička stranka Rassemblement National (Nacionalno okupljanje) i krajnje lijeva France Insoumise (Nepokorena Francuska) favoriziraju revolucionarna sredstva za postizanje političkih promjena.
Nedavna istraživanja javnog mnijenja također pokazuju da postoji široka potpora za pokret Žutih prsluka u obje spomenute stranke.
Nguyen je izjavio kako su osjećaji političkog bijesa mnogo viši u Francuskoj nego u ostalim zemljama.
Stručnjak za ankete je objasnio:
“To je prilično zabrinjavajuće jer se ti negativni osjećaji još više dijele u Francuskoj nego u ostalim zemljama Europe. Osobito je to slučaj s osjećajem bijesa koji je a priori glavni pokretač revolucionarnog duha.”
Osjećaji nezadovoljstva među francuskim stanovništvom razumljivi su s obzirom na društvene učinke upitnih migracijskih politika i opterećujuću prirodu francuske države.
Viša znanstvena suradnica u Mercatus Centru Veronique de Rugy tvrdi da je francuska socijalna država glavni krivac iza tih previranja diljem Francuske.
De Rugy primjećuje da francuski državljani plaćaju za svoje raskošne vladine usluge kroz “opresivne i regresivne poreze (tj. porezi koji najviše opterećuju srednju klasu i siromašne).”
Sada su učinci tih regresivnih poreza počeli opterećivati francuske radničke klase, što ih je navelo na izlazak na ulice.
Bez stvarnih značajnih reformi koje bi trebale doći iz administracije Emmanuela Macrona, čini se kako prosvjedi pokreta Žutih prsluka neće tako skoro nestati u Francuskoj.
Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…
U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…
Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…
Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…
Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…
Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…