Glasanje o razmatranju izmjena i dopuna kontroverznih članaka 11. i 13. zakona o autorskim pravima, nije prošlo u Europskom parlamentu za 5 glasova. Međutim, dovoljan broj zastupnika u Europskom parlamentu sada tvrdi da su pogrešno pritisnuli, piše RT.com.
Ukupno 13 zastupnika Europskog parlamenta izdalo je ispravke u svom glasanju u utorak, kad je Europski parlament tijesno odbacio raspravu o amandmanima koji bi možda umanjili ili čak u potpunosti izbacili članke 11. i 13. iz ažuriranih pravila o autorskim pravima EU-a.
Umjesto toga, zastupnici su glasali za zaobilaženje dodatne rasprave o vrlo spornim odredbama s 317 glasova za i 312 protiv te nastavili s donošenjem cjelokupnog zakonodavstva s 348 glasova za i 274 protiv.
Prema smjernicama za glasanje Europskog parlamenta, zastupnici mogu registrirati ispravke svojih glasova, ali bez promjene stvarnog rezultata, koji je obavljen i počišćen nakon završetka glasanja.
Marietje Schaake, zastupnica Europskog parlamenta iz Stranke saveza liberala i demokrata za Europu, skrenula je pozornosti na sudbonosnu pogrešku na Twitteru čim je Europski parlament objavio ispravke.
Ukupno je 13 zastupnika reklo da nisu namjeravali glasati onako kako jesu. Od tih, 10 je reklo da su željeli glasati za amandmane, ali su umjesto toga glasali protiv; dok je kod dva zastupnika bio obrnuti slučaj. Jedan zastupnik je rekao da se u potpunosti želio izuzeti iz glasanja.
Schaake je napomenula da bi novo prebrojavanje omogućilo ponovno otvaranje rasprave, koja bi, potencijalno, mogla otvoriti put za reviziju ili ukidanje članka 11. i 13.
Ranije je stranka Švedskih demokrata, čija su dva zastupnika Europskog parlamenta bila među onima koji su pogrešno glasali protiv amandmana, objavila priopćenje u kojem se navodi kako su pritisnuli pogrešne tipke. Stranka je rekla da su njezini zastupnici bili zbunjeni promjenom redoslijeda glasanja tijekom zasjedanja.
“Danas smo imali tri glasanja o Direktivi o autorskim pravima. Na jednom od tih glasanja pritisnuli smo pogrešnu tipku: glasanje o redoslijedu glasanja. Da je prošlo kako je trebalo, glasali bi za brisanje članka 13., što smo i htjeli”, rekla je stranka u priopćenju.
Međutim, nekima je bilo teško povjerovati da je toliko zastupnika bilo nepažljivo tijekom glasanja koje je pratilo čak i ono najapolitičnije stanovništvo interneta. Oni su sugerirali da zastupnici žele izbjeći oštre kritike tvrdnjom kako su željeli glasati za više rasprave.
Novo zakonodavstvo dočekano je s oduševljenjem od velikih izdavača i izdavačkih kuća i užasom ostatka interneta, a mnogi se boje da će ubiti kreativnu slobodu na platformama velikih tehnoloških kompanija poput Facebooka, YouTube-a i Twittera koje će biti prisiljeni blokirati sadržaj koji bi mogao narušavati autorska prava. Sugerirano je da online platforme ugrade filtere koji će automatski analizirati uploadani sadržaj, usporediti ga s ogromnom bazom podataka zaštićenih radova i spriječiti njihovo objavljivanje ako se utvrdi kršenje autorskih prava.
Članak 11. zakona, poznatiji kao porez na linkove, zahtijeva od blogera, agregatora vijesti ili web-lokacija za praćenje medija, da zatraže dopuštenje od vlasnika autorskih prava za dijeljenje linkova i isječaka iz njihovog sadržaja.
Međutim, za mnoge ‘netizene’, najokrutniji dio direktive jest taj što bi ona mogla zabraniti memeove i GIF-ove, koji su prethodno bili zaštićeni klauzulom o parodiji. Mnogi su odahnuli kad je Europski parlament primijetio da će dijeljenje memeova i GIF-ova biti “izričito isključeno” iz njihovog djelokruga, ali drugi ostaju skeptični glede sposobnosti automatskog filtera da prepozna parodiju od kršenja autorskih prava.
Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…
U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…
Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…
Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…
Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…
Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…