Vijesti

95% plastike u oceanima dolazi iz zemalja Trećeg svijeta

Mainstream mediji bombardiraju Zapadne zemlje s vijestima o potrebi ukidanja plastike iz naših dnevnih života kako bi zaštitili okoliš, fokusirajući se na svjetske oceane.

Ali za koliko te plastike je zapravo kriv Zapad?

Lako je vidjeti kampanje za podizanje svijesti o zarobljenim životinjama u svim vrstama smeća, želeći učiniti nešto kako bi se takve stvari spriječile u budućnosti.

U posljednje vrijeme, mainstream mediji bili su u križarskom ratu protiv užasa plastike u razvijenim zemljama, usmjeravajući svoj bijes na predmete za jednokratnu upotrebu poput plastičnih vrećica i plastičnih slamki.

No, jesu li propovijedali pravoj publici?

Ukratko — ne. Ako žele da njihova kampanja bude doista učinkovita, slogani bi trebali biti na mandarinskom, hindu ili nekom afričkom jeziku.

Prije svega, odlaganje otpada u Zapadnim zemljama (kao i u drugim razvijenim zemljama poput Japana i Južne Koreje) tretira se mnogo različitije nego u zemljama u razvoju na kontinentima poput Afrike i Azije.

Čak ni nadolazeće zemlje poput Indije, Kine ili Brazila ne tretiraju ili recikliraju svoj otpad jednako kao i njihovi zapadni kolege, s tim da je Brazil zemlja koja je malo bolja u tretiranju i recikliranju jednokratnih predmeta.

Godine 1998., bilo je samo nekoliko zemalja koje su pazile ili koje su si mogle priuštiti recikliranje svog čvrstog otpada. Većina recikliranog otpada u Zapadnim zemljama otpadalo je na zemlje poput SAD-a, Kanade, europskih zemalja, Australije, Novog Zelanda, kao i nekoliko zemalja istočne Azije poput Japana i Južne Koreje.

defendevropa.com

Recikliranje je dosta evoluiralo u posljednjih 15-20 godina, ali Zapadne zemlje još uvijek predvode u tretiranju i ponovnoj uporabi plastike, stakla, kartona ili papira, daleko ispred bilo koje latinoameričke, azijske ili afričke zemlje.

Dvije od deset najzagađenijih rijeka na planetu nalaze se u Africi, Niger i Nil, dvije u južnoj Aziji, Ind i Ganges, a ostalih šest je u istočnoj i jugoistočnoj Aziji. 95% plastičnog zagađenja svjetskih oceana dolazi samo iz tih 10 rijeka.

defendevropa.com

Dakle, koje zemlje najviše zagađuju naše oceane s plastikom i uništavaju naš ekosustav i morski život?

Pa, odgovor je, prije svega, azijske zemlje, na čelu s Kinom koja je daleko najveći zagađivač na planetu, a slijede je jugoistočna Azija i pacifičke zemlje poput Indonezije, Filipina, Vijetnama te Tajlanda i Malezije.

defendevropa.com

Iako je gledanje kornjače sa slamčicom u nosu ili morskih lavova u plastičnim vrećama tužno, ono je daleko od stvarnosti.

Istraživači su došli do zaključka da ono što najviše zarobljava životinje je oprema za ribolov, mnogo, mnogo opreme za ribolov.

Prikazani podaci su jasni, nacije zemalja Trećeg svijeta su daleko najveći zagađivači naših svjetskih oceana, zbog njihove loše infrastrukture i nedostataka objekata za tretiranje otpada.

A ako želite pomoći životinjama kako ne bi ostale zarobljene, način na koji to možda najbolje možete učiniti jest zagovaranje politika koje bi kažnjavale komercijalne ribare koji ostavljaju ili bacaju mreže i ostalu opremu u vodu.

Admin

Share
Published by
Admin

Recent Posts

SHELLENBERGER: Tihi očaj budnih fanatika

Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…

2 years ago

KLEIN: Vlastita prljava povijest predaka američkih Indijanaca

U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…

2 years ago

DOYLE: Antiljudski vandalizam pokreta Just Stop Oil

Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…

2 years ago

ROOT: Koliko bi Amerika danas bila drugačija da je Trump još uvijek predsjednik?

Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…

2 years ago

O’NEILL: Zašto su eko-aktivisti toliko neprijateljski nastrojeni prema čovječanstvu

Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…

2 years ago

DESMET: Znanost i ideologija

Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…

2 years ago