Jučer je bio Dan jednakih plaća, izmišljeni dan tijekom kojeg svake godine mediji i demokratski političari lažno tvrde kako su žene diskriminirane zbog činjenice da njihove prosječne zarade nisu jednake onima muškaraca.
Oni inzistiraju na toj laži iz godine u godinu, iako je tvrdnja da su žene plaćene manje za obavljanje istog posla temeljito i u više navrata razotkrivena. Kao što sam već previše puta pisala o tome, žene u prosjeku zarađuju manje od muškaraca jer donose drugačije odluke o karijerama, o školovanju, radnim satima i, najvažnije, napuštaju li radnu snagu nakon djeteta.
Sad, već mi je dosadno iznova pisati o ovome pošto osobe poput Hillary Clinton i senatorice Kirsten Gillibrand (D-NY) nikada neće odustati od ove laži jer im donosi političke bodove. Umjesto toga, dopustit ću da tweetovi voditeljice “Relatable” podcasta Allie Beth Stuckey objasne razliku između “nekontroliranog jaza u plaćama” i “kontroliranog jaza u plaćama”. To su termini koje ja ne koristim, tako da ću konačno iz novog kuta gledati na ovo pitanje.
“Nekontrolirani jaz u plaćama je ono na što se odnose feministice. To je zarada od 0,79 dolara na svaki dolar. I to je istina. *Prosječna* žena zaradi 0,79 dolara na svaki 1 dolar *prosječnog* muškarca”, tweetala je Stuckey u utorak ujutro. “Ali ova razlika ne uzima u obzir KAKVA vrsta posla je u pitanju, koliko sati je odrađeno, obrazovanje, itd.”
Nastavila je objašnjavati ono što sam nebrojeno puta i sama pokušala objasniti: Da sirovi jaz “plaća” ne uzima u obzir čimbenike kao što su obrazovanje, sati i ostalo.
“Kontrolirani jaz u plaćama uzima u obzir čimbenike. Obrazovanje, odrađeni sati, položaj, itd. Kad su svi čimbenici jednaki, žene zarađuju 0,999999… dolara na svaki dolar koji zaradi muškarac, što je u granicama statističke pogreške”, tweetala je Stuckey.
Nezavisni ženski forum sugerira da ovaj kontrolirani jaz iznosi oko 2 centa, ali to ovisi o tome koju studiju navodimo.
“Kontrolirani jaz u plaćama još uvijek ne uzima u obzir čimbenike poput pregovaračkih vještina ili bonusa na kraju godine zbog uspješnosti na poslu. Ne postoje nikakvi dokazi da su žene u pravilu manje plaćene od muškaraca. Nimalo”, nastavila je Stuckey.
Stuckey je potom uzela na nišan uobičajeni odgovor modernih feministica: Da žene zapravo ne biraju svoje karijere, već ih na njih prisiljavaju društveni stereotipi.
“U nekim slučajevima, naravno. Samohranim majkama koje rade višestruke poslove doista nije lako. Ali (i ovdje je poanta koju feministice mrze priznati), kod žena *općenito* postoji veća urođena vjerojatnost da će odabrati raditi manje sati od muškaraca. To je istina. Rekla sam urođeno. Suočite se s time”, tweetala je Stuckey.
Voditeljica podcasta potom je napomenula nešto što obožavatelji švedske feminističke vlade ignoriraju: Da čak i uz politike koje bi trebale zatvoriti jaz u plaćama, taj jaz još uvijek postoji.
“Švedska zahtijeva 480 dana roditeljstkog dopusta i za muškarce i za žene u nastojanju uklanjanja toga jaza. Pa ipak, taj jaz ostaje”, tweetala je Stuckey.
Ono što je izostavljeno iz ovog tweeta je činjenica da su muškarci uzimali manje dana za roditeljski dopust od žena, čak i kad im je dana ta mogućnost. Švedska također ima politiku koja dopušta roditeljima djece koja su premlada za školu da rade manje sati. Ponovno, žene koriste tu mogućnost daleko više od muškaraca.
Stuckey je zatvorila svoju seriju tweetova ističući različite predmete koje žene biraju na fakultetima i kako se to odražava na plaću te ponovno opovrgava tvrdnju da društvo prisiljava žene na odabir socijalnog rada umjesto inženjeringa.
I konačno, baš kao što godinama govorim, Stuckey zaključuje tweetom: “MUŠKARCI I ŽENE SU UROĐENO RAZLIČITI & ZBOG TOGA ČINE RAZLIČITE IZBORE S RAZLIČITIM POSLJEDICAMA.”
Koliko puta još to treba reći prije nego ljevica odustane od te laži?
Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…
U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…
Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…
Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…
Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…
Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…