Tijekom posljednje tri godine, crkve u Francuskoj postale su metama vandala i kriminalaca s prosjekom od gotovo tri vandalizirane crkve dnevno.
U izvješću Središnje kriminalističko-obavještajne službe žandarmerije zabilježeno je na tisuće slučajeva vandalizma u crkvama u razdoblju između 2016. do 2018., a vrhunac je zabilježen 2017. s 1.045 slučajeva, izvijestio je Le Figaro.
Prema francuskom Ministarstvu unutarnjih poslova, kad se uzmu u obzir groblja i druga mjesta, broj činova vandalizma porastao je na 1.063 u 2018. godini.
Početkom godine, u samo tjedan dana, u gnusnom slučaju anti-kršćanskog vandalizma, Francuska je doživjela dvanaest napada na crkve, uključujući pokušaj paljenja crkve Saint-Sulpice u Parizu.
U Nimesu se dogodio još gnusniji napad, s vandalima koji su razmazali izmet po zidu crkve Notre-Dame des Enfants i ukrali predmete s oltara.
U ožujku, više od 800 godina stara bazilika Saint-Denis, u pariškom predgrađu danas gusto naseljenom migrantima, također je vandalizirana, s teško oštećenim orguljama i razbijenim vitrajima.
Krađe vjerskih objekata su se također povećale sa 121 2016. na 129 2018. godine. Prema žandarmerima, pljačke su uglavnom oportunističkog tipa jer su crkve često laka meta. Kalež se može prodati za nešto između 200 i 2.000 eura.
Francuske vlasti uhitile su prošle godine par rumunjskih migranata za koje se sumnjalo da se nalaze iza brojnih krađa crkava u Parizu i njegovim predgrađima. Dvojac je navodno ukrao imovinu vrijednu oko 70.000 eura.
Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…
U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…
Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…
Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…
Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…
Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…