Vijesti

Austrijanci govore da se ‘osjećaju kao stranci’ u vlastitoj zemlji

Na stotine Austrijanaca iz radničke klase — sa stvarnim korijenima u nacionalnoj kulturi i običajima — izrazili su svoje mišljenje o masovnoj migraciji za jednu od najpopularnijih novinskih publikacija, a mnogi od njih govore da se osjećaju kao autsajderi u vlastitoj zemlji.

Komentari su došli kao reakcija na opažanja nacionalnog populističkog zamjenika kancelara i predsjednika Slobodarske stranke Austrije (FPÖ), Heinza-Christiana Strachea, o ideji “zamjene stanovništva” te kao odgovor na članak iz Kronen Zeitunga koji se složio da su demografske promjene stvarne, ali je podcjenjivački odbacio Stacheov izbor riječi i nazvao ih “teorijom zavjere”.

Kronen Zeitung je odlučio ponovno objaviti nekoliko komentara na taj članak s mnogim pojedincima koji su izrazili mišljenje da su masovne migracije u tolikoj mjeri promijenile zemlju da se osjećaju nevjerojatno otuđeni.

Jedan čitatelj Kronen Zeitunga je napisao: “Na ulicama, u javnom prijevozu i općinskim zgradama: Osjećamo se kao stranci u vlastitom domu.”

Jedan drugi komentar je glasio: “U našoj osnovnoj školi, iz obzira prema stranim kulturama, više nema izleta, prehrana je prilagođena vjerskim željama, nasilje stranih osnovnoškolaca je zastrašujuće”, dok je druga osoba primijetila: “Roditelji koji govore stranim jezikom u razgovoru sa svojom djecom ne trude se govoriti našim jezikom… To je tužno, ali čovjek se ne osjeća više dobro.”

Drugi je objavio: “Raspoloženje u našoj stambenoj zgradi se toliko pogoršalo da smo mi (65 i 68) spremni otići kako bismo opet mogli živjeti u miru.”

Ranije ove godine, liječnik i bivši zastupnik Austrijske narodne stranke u parlamentu, razgovarao je s lokalnom austrijskom televizijskom postajom o tome kako austrijske djevojke moraju nositi marame kako bi spriječile zlostavljanja i napade od strane muških muslimanskih migranata.

U intervjuu je rekao: “Razgovarajte sa ženama na ulici, razgovarajte s djecom, razgovarajte s mladim djevojkama, ja osobno poznajem očeve koji svojim kćerima, kad dolaze kući u večernjim satina, ako žive na problematičnim područjima, daju marame kako ne bi bile prepoznate kao Austrijanke. U to sam se uvjerio osobno, u 15. okrugu (Beč), to je činjenica.”

U listopadu 2017. godine, Kronen Zeitung je izvijestio da su dva školska razreda u Austriji — u gradovima Klagenfurt i Villach — postala prva u cijelom školskom sustavu zemlje koja nemaju niti jedno dijete koje govori njemački kao svoj materinji jezik.

Godine 2016., u suprotnosti sa savjetima Ministarstva obrazovanja, ravnateljica škole u Beču Andrea Walach upozorila je na ‘izgubljenu generaciju’ djece migrantskog podrijetla u njezinoj školi zbog njihovih poteškoća u učenju njemačkog jezika. Walach je procijenila da bi čak trećina onih koji ne znaju dobro govoriti njemački jezik — kao posljedicu — mogli imati ograničenih izgleda za daljnje obrazovanje i buduće zaposlenje te bi se kao takvi mogli i dalje oslanjati na financijsku potporu države.

Admin

Share
Published by
Admin

Recent Posts

SHELLENBERGER: Tihi očaj budnih fanatika

Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…

2 years ago

KLEIN: Vlastita prljava povijest predaka američkih Indijanaca

U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…

2 years ago

DOYLE: Antiljudski vandalizam pokreta Just Stop Oil

Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…

2 years ago

ROOT: Koliko bi Amerika danas bila drugačija da je Trump još uvijek predsjednik?

Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…

2 years ago

O’NEILL: Zašto su eko-aktivisti toliko neprijateljski nastrojeni prema čovječanstvu

Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…

2 years ago

DESMET: Znanost i ideologija

Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…

2 years ago