Novo istraživanje o stavovima prema migracijama diljem Europe otkrilo je da više od polovice Šveđana govori kako ne žele vidjeti svoju zemlju da prima više izbjeglica, što je čini jednom od najskeptičnijih zemalja što se tiče migracije.
Oko 8.000 ljudi u Njemačkoj, Poljskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Italiji, Belgiji, Francuskoj i Švedskoj postavljeno je niz pitanja u anketi YouGov-a, uključujući:
“Slažete li se s tvrdnjom: ‘Moja zemlja ne bi trebala primati više izbjeglica iz područja sukoba.’?”, na što je 51 posto švedskih ispitanika odgovorilo potvrdno, izvješćuju španjolske novine El Pais.
Dok su Poljska i Italija bile podjednake s 53 posto što se tiče potvrdnog odgovora na to pitanje, švedski broj nadmašio je onaj Mađarske, nacije koja je poznata po snažnoj politici protiv masovne migracije, koji je iznosio 49 posto.
Više od trećine, 35% posto ispitanika diljem zemalja uključenih u istraživanje, izjavilo je da je migracija najvažnije pitanje s kojim se danas suočava Europska unija, ali samo 14 posto je izjavilo da je EU riješila migracijsku krizu iz 2015. i 2016. godine na zadovoljavajući način.
Nasuprot tome, 41 posto Nijemaca govori da bi pozdravilo dolazak još izbjeglica unatoč činjenice da su bili najveći udomitelji migranata tijekom vrhunca migrantske krize te izazova rastućeg kriminala, povećane državne potrošnje i nedostatka kulturne i ekonomske integracije.
Za Švedsku, migracija je bila ključno pitanje na izborima još od vrhunca migrantske krize 2015. godine, uključujući i nacionalne izbore 2018. godine, prema sličnim istraživanjima provedenim prošle godine.
Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…
U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…
Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…
Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…
Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…
Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…