PRAGER: Je li se vaše dijete s fakulteta vratilo kao bolja osoba?

Kad procjenjujete sveučilišta u Americi ili u bilo kojoj drugoj zemlji Zapadnog svijeta — pitate se biste li trebali poslati svoje dijete na jedno; biste li trebali platiti da dijete pohađa jedno; biste li se trebali prilično zadužiti kako bi ono pohađalo jedno; biste li trebali donirati novac jednom; i slična pitanja — čini se da je najvažnije pitanje koje traži odgovor: Kakvu vrstu osobe proizvodi sveučilište?

Teško je zamisliti bilo kojeg roditelja — ljevičara, desničara, liberala, konzervativca ili apolitičnog — koji se ne bi složio s postavljanjem ovog pitanja. Ne bi se složili oko toga što zapravo predstavlja poželjan ishod — očito bi ljevičarski roditelji željeli da njihovo dijete koledž vrati kući s ljevičarskim svjetonazorom, a roditelji na desnici ne bi bili sretni kad bi se njihovo dijete vratilo kući s ljevičarskim pogledima — ali svaki roditelj bi se složio da je pitanje “Kakvu vrstu osobe je koledž proizveo?” važno.

Ja vjerujem da u većini slučajeva, koledži danas proizvode lošije ljudsko biće ili, u najmanju ruku, osobu koja nije bolja, mudrija ili zrelija nego što je bila kad je završila srednju školu.

Započnimo s problemima u ponašanju.

Postoji dobra šansa da će vaš sin ili kći provesti veći dio svog slobodnog vremena tulumareći, što znači opijanje, pušenje marihuane i spajanje s nekim radi povremenog seksa. Iako nijedna od tih aktivnosti nužno ne znači da je vaš sin ili kći postao gore ljudsko biće, svi se možemo složiti da niti jedna od njih nije učinila vaše dijete boljim.

Što se tiče opijanja na koledžu, Alcohol Rehab Guide, web stranica o ovisnosti o alkoholu, izvješćuje:

“Veliki postotak studenata na koledžu konzumira alkohol opijanjem do besvijesti. … Za muškarce, takvo konzumiranje alkohola uključuje pet ili više alkoholnih pića u dva sata. S druge strane, pretjerano konzumiranje alkohola kod žena se smatra četiri ili više pića u razdoblju od dva sata.”

Web stranica također navodi da “otprilike 80 posto studenata — četiri od pet — konzumira alkohol u određenoj mjeri. Procjenjuje se da se 50 posto tih studenata bavi pretjeranim konzumiranjem alkohola…”

BMC Public Health je izvijestio 2013. godine:

“Jedna od dvije mlade osobe su upisale sveučilišno obrazovanje u Zapadnim zemljama. … (Ovo) je često povezano s rizičnim ponašanjem kao što je prekomjerna konzumacija alkohola. … Otkrili smo da što je više student izložen faktorima okoline, veći je rizik od teškog, čestog i prekomjernog pijenja. Konzumiranje alkohola povećalo se za studente koji žive na kampusu, u studentskom domu s većim brojem cimera i koji su dugo vremena provodili na sveučilištu.”

I svi smo svjesni seksualne aktivnosti koje proizlaze iz pijanstva na koledžu, koje se mogu požaliti sljedećeg dana (obično žena).

Potom imamo depresiju i mentalnu bolest na koledžu. Riječima kliničkog psihologa Gregga Henriquesa u Psychology Today, “Nije pretjerano niti je alarmantno tvrditi da danas postoji kriza mentalnog zdravlja s kojom se suočavaju američki studenti. Dokazi upućuju na to da ova skupina ima veće razine stresa i psihopatije nego u bilo koje drugo vrijeme u povijesti zemlje.”

A sad prijeđimo na vrijednosti i karakter.

Jesu li se vaš sin ili kći (ili nećakinja ili nećak, unuk ili unuka) vratili s koledža:

Više, manje ili jednako dobre osobe?

Poštuju li vas, njegove ili njezine roditelje više, manje ili jednako?

Jesu li više, manje ili jednako zahvalni za novčanu žrtvu koju ste napravili kako biste mu omogućili da pohađa koledž?

Jesu li više, manje ili jednako ponosni što su Amerikanci?

Je li poštuju religiju više, manje ili jednako?

Jesu li više, manje ili jednako mudri?

Jesu li više, manje ili jednako posvećeni slobodi govora?

Jesu li više, manje ili jednako otvoreni za slušanje stavova s kojima se on ili ona ne slažu?

Mislim da u većini slučajeva znam odgovore na ta pitanja. Ali daleko važnije od onoga što pretpostavljam je ono što ćete saznati. Pitajte ne samo studente ili nedavno diplomirane studente, već i njihove roditelje i ostalu rodbinu.

Potom odlučite želite li riskirati slanje djeteta na mjesto koje će uvelike povećati njihove šanse da budu depresivne, upuštati se u prekomjerno pijenje i ne naučiti ništa od važnosti — dok će se istodobno učiti kako je Amerika strašna, zašto bi govor s kojim se on ili ona ne slažu trebalo potisnuti, kako su patetični religiozni kršćani i Židovi, kako su divni religiozni muslimani i kako je važna boja kože.

Priznajem da studenti koji upisuju STEM polja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) moraju pohađati koledž. Ali za većinu ostalih, slanje vašeg djeteta na koledž je igranje ruskog ruleta s njihovim vrijednostima, karakterom pa čak i s radošću u njihovim životima.

Dennis Prager je američki radijski voditelj i publicist te jedan od istaknutih predstavnika američkih konzervativnih intelektualnih krugova početkom 21. stoljeća. Najpoznatiji je po pokretanju obrazovne zaklade “Prager University”, koja u petominutnim videozapisima proučava i razjašnjava brojna politička, povijesna i ekonomska pitanja s konzervativnog gledišta.