Novo istraživanje otkrilo je da velikodušni sustavi socijalne skrbi poput onog u Danskoj zapravo privlače više migranata ovisnih o socijalnoj skrbi od onih manje velikodušnih.
Studija, koju su proveli ekonomisti Sveučilišta Princeton u SAD-u, ispitala je učinke velikodušne socijalne skrbi na međunarodnu migraciju. Nakon pregledavanja nekoliko promjena na velikoj razini u danskim beneficijama za imigrante, istraživači su zaključili da je veća vjerojatnost da će migranti doći u Dansku kako bi tražili više beneficija.
Istraživači Ole Agersnap, Amalie Jenson i Henrik Kleven, koji Dansku smatraju “idealnim mjestom” za proučavanje “magneta socijalne skrbi”, pratili su nekoliko izmjena u danskom imigracijskom zakonu i zabilježili njihove učinke.
Prva izmjena dogodila se 2002. godine i smanjila beneficije socijalne skrbi za 50 posto za migrante koji dolaze izvan Europske unije. Deset godina kasnije, tu politiku je preokrenula ljevičarska vlada prije nego je ponovno uspostavljena 2015. godine nakon što se na vlast vratila vlada desnog centra.
Takvi su uvjeti omogućili istraživačima da izvedu “kvazi-eksperimentalni istraživački plan” sa “značajnim učincima”.
Na temelju dobivenih podataka, istraživači su zaključili: “Smanjenje beneficija smanjilo je neto priliv imigranata za otprilike 5.000 ljudi godišnje ili 3,7 posto od tretiranih imigranata, a naknadno ukidanje ove politike gotovo je u istoj mjeri preokrenulo ovaj učinak.”
“Iako postoje mnogi čimbenici nevezani za socijalnu skrb koji su važni za migracijske odluke, naši dokazi podrazumijevaju da je velikodušnost sustava socijalne skrbi važna za odabir destinacije”, kažu istraživači.
Dansko stanovništvo rođeno u inozemstvu trenutačno iznosi 13,5 posto, ali svake godine nastavlja rasti.
Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…
U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…
Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…
Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…
Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…
Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…