WILLIAMS: Moralnost slobodnih tržišta

Dr. Richard Ebeling, profesor ekonomije u Citadelu, Vojnom koledžu Južne Karoline i moj dugogodišnji prijatelj i kolega, napisao je važan članak pod naslovom “Poslovna etika i moralnost tržišta”, koji se pojavio u Američkom institutu za ekonomsko istraživanje. Njegovu važnost i pravodobnost povećava masa američke mladeži, predvođenu akademskih neznalicama, koja je postala plijenom sirenine pjesme socijalizma.

U ključnom dijelu svog članka, Ebeling iznosi ono što naziva etičkim principima slobodnih tržišta. On kaže: “Karakteristika istinski slobodnog tržišta je ta što se sve veze i odnosi temelje na dobrovoljnom dogovoru i obostranom pristanku. Drugi način da ovo kažem jest da se u društvu slobodnog tržišta na ljude gleda moralno i pravno kao na suverene pojedince koji posjeduju prava na svoj život, slobodu i pošteno stečenu imovinu, koji ne mogu biti prisiljeni na bilo koju transakciju za koju smatraju da nije u korist njihovog osobnog boljitka i unaprjeđenja.”

Ebeling kaže da su pravila slobodnog tržišta jednostavna i lako razumljiva: “Vi ne ubijate, ne kradete i ne varate prijevarom ili lažnim predstavljanjem. Svoj vlastiti položaj možete poboljšati samo poboljšavanjem okolnosti drugih. Vaši talenti, sposobnosti i napori moraju biti usmjereni na jedno: što će drugi uzeti trgujući s vama za prihode koje želite ostvariti kao izvor svojih vlastitih prihoda i profita?”

Za mnoge ljude, profit je postala prljava riječ i kao takva stvorila je slogane poput “ljudi ispred profita”. Mnogi vjeruju da je potraga za profitom izvor problema čovječanstva. Međutim, često je glavni negativac nedostatak motivacije profitom. Na primjer, uzmite broj pritužbi koje ste čuli u vezi ustanova usmjerenima na profit, poput trgovina računalima, supermarketa i trgovina s odjećom u odnosu na pritužbe koje čujemo u vezi neprofitnih ustanova poput poštanskog ureda, sustava javnog obrazovanja i odjela za motorna vozila. Trgovine računalima, supermarketi i trgovine odjećom suočene su s konkurencijom i moraju zadovoljiti kupce kako bi ostvarile profit i ostale u poslu. Radnici pošte, javni učitelji i zaposlenici u odjelima za motorna vozila ovise o političarima i prisili kako bi dobili svoju plaću. Oni ostaju u poslu bez obzira jesu li kupci zadovoljni njihovim uslugama ili ne.

U društvu slobodnog tržišta, prihod se niti ne uzima niti se distribuira. Prihod se zarađuje služenjem svome bližnjemu. Recimo da pokosim vaš travnjak. Kad završim posao, vi mi dajete 50 dolara. Nakon toga odem u svoju trgovinu i tražim: “Dajte mi kilogram buta i šest limenki piva koje je proizveo moj bližnji. U praksi, prodavač pita: “Williams, što si učinio da zaslužuješ potraživati ono što je proizveo tvoj bližnji?” Ja odgovaram: “Poslužio sam ga.” Prodavač kaže: “Dokaži.” Potom vadim novčanicu od 50 dolara. Možemo razmišljati o dolarima kao “certifikatima o učinku”, dokaz služenja našem bližnjem.

Slobodna tržišta su moralno superiorna u odnosu na ostale ekonomske sustave. Kako bih mogao potraživati ono što je proizveo moj bližnji, prisiljen sam služiti ga. Usporedite to s vladinim davanjima, kad mi političar kaže: “Ne moraš izaći na to užareno sunce kako bi pokosio travnjak svog bližnjeg. Glasaj za mene i uzet ću ono što tvoj bližnji proizvodi i dat ću to tebi.”

Ebeling kaže da su oni koji zaslužuju svaku osudu oni koji koriste vladinu prisilu kako bi se okoristili na račun svih ostalih. Postoje na tisuće takvih primjera: državne subvencije na trošak poreznih obveznika, plaćanje poljoprivrednicima da ne uzgajaju usjeve ili garantiranje minimalne cijene putem poreznih dolara i viših cijena za potrošače, regulacije koje ograničavaju ulazak u različite profesije i zanimanja, regulacije koje ograničavaju izbor potrošača i vladino izvlačenje korporacija.

Ukratko, naši prosvjedi ne bi trebali biti protiv kapitalizma. Ljudi bi trebali prosvjedovati protiv ortačkog kapitalizma, u kojem ljudi koriste političku arenu kako bi osigurali vladine ustupke. Ako milenijalci i ostali žele voditi rat protiv vladinih ustupaka i ortačkog kapitalizma, s njima sam 100%. Ali previše se bojim da anti-kapitalisti samo žele svoj udio u vladinom plijenu.

Walter E. Williams je profesor ekonomije na Sveučilištu George Mason.