Porezni obveznici njemačkog grada Hamburga bili su prisiljeni potrošiti blizu 5,35 milijardi eura na tražitelje azila od 2015. do kraja 2019. godine, otkrila su službena izvješća.
Brojke je objavio Hamburški senat nakon zahtjeva skupine građana iz AfD-a, izvješćuje Junge Freiheit.
Godine 2015., grad je potrošio nešto manje od 735 milijuna na troškove smještaja i integracije tražitelja azila. Sljedeće godine, gradska potrošnja na migrante narasla je na 1,5 milijardi eura, dok je u 2017. i 2018. godini potrošnja pala na otprilike milijardu eura godišnje.
Do lipnja 2019. godine, gradska potrošnja na migrante iznosila je otprilike 500 milijuna. Do kraja godine, Senat očekuje da će njemački porezni obveznici potrošiti blizu 800 milijuna eura na smještaj, odijevanje, hranu i obrazovanje migranata.
U svom odgovoru skupini građana AfD-a, Senat je napomenuo da “dokaz o izravnim i neizravnim troškovima u ulaganjima vezanih za migrante nije uvijek moguće utvrditi”.
Alexander Wolf, predsjednik parlamentarne skupine AfD-a u Hamburgu, kritizirao je ogromne troškove grada na socijalnu pomoć migrantima, nazivajući ih “suludim troškovima [njemačke] izbjegličke politike.”
“Astronomske sume” utrošene na socijalnu pomoć migranata “bez da se [građani Hamburga] pitaju žele ih uopće oni tamo” su “rupa bez dna”, nastavio je Wolf, istaknuvši da je pet milijardi eura u pet godina jednako “bruto domaćem proizvodu mnogih afričkih zemalja”.
Nisu samo porezni obveznici u Hamburgu ti koji su prisiljeni trošiti astronomske sume novca na migrante. U rujnu, njemačka Savezna agencija za zapošljavanje objavila je brojke koje su otkrile da su 40 posto svih primatelja socijalne pomoći u Njemačkoj stranci, što njemačke porezne obveznike košta više od 4 milijarde eura mjesečno.
Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…
U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…
Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…
Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…
Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…
Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…