Jan Tore Sanner, ministar financija i član Konzervativne stranke u Norveškoj, izazvao je kontroverzu nakon što je govorio o “izazovima” s kojima se suočava njegova zemlja zbog mirovina i sve starije populacije ne spomenuvši veliki ekonomski teret koji su nametnuli migranti ovisni o socijalnoj pomoći.
Sanner je sugerirao da rješenje leži u tome da više Norvežana završi srednju školu i zaposli se kako bi mogli financirati sustav socijalne skrbi. Također je rekao da norveško društvo mora proći kroz “zelenu prilagodbu”.
Rita Karlsen, koja piše za alternativni medij rights.no, odgovorila je na komentare Sannera van doticaja sa stvarnošću napisavši:
“Činjenicu da ministar financija vjeruje da može doprinijeti rješavanju fiskalnih izazova ne spominjući glavne probleme možemo pripisati tome da je predugo u politici. Mi sad stvarno počinjemo osjećati posljedice nesmotrene imigracijske politike koja traje posljednjih nekoliko desetljeća.”
Karlsen je rekla da je statistika Norveške u 2015. godini navela da je u razdoblju između 2006.-2014. godine rast realnog dohotka u prosjeku iznosio 0,9 posto godišnje. Mjereno po glavi stanovnika, to ispada još slabije. Realni raspoloživi dohodak po stanovniku 2014. godine bio je 0,3 posto niži nego 2006. godine. Objašnjenje za to je porast stanovništva.
“A kao što znate”, rekla je, “Norvežani nemaju više djece, naprotiv. Etničko norveško stanovništvo ima toliko malo djece da u Norveškoj ima sve manje Norvežana.”
Čitatelji članka slažu se s Karlsen.
“Stariji čine samo mali dio primatelja socijalne skrbi, dok gotovo 60% troškova socijalne skrbi otpada na naše nove sunarodnjake, to jest imigrante. Zašto se ministar ne usredotoči na ove stvarnosti?”, komentirao je jedan čitatelj.
“Moj savjet za vas Sanneru je: Skočite u ocean”, rekao je drugi.
Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…
U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…
Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…
Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…
Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…
Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…