Izbor

BUCHANAN: Hoće li koronavirus ubiti Novi svjetski poredak?

Dr. Brian Monahan, glavni liječnik Kongresa, rekao je ovaj tjedan na zatvorenom sastanku osoblja Senata da bi se 70 do 150 milijuna Amerikanaca — trećina nacije — moglo zaraziti koronavirusom. Dr. Anthony Fauci svjedočio je da bi stopa smrtnosti COVID-19 vjerojatno mogla iznositi blizu 1%.

Prijevod: Između 750 tisuća i 1,1 milijun Amerikanaca moglo bi umrijeti zbog te bolesti prije nego završi. Ova potonja brojka jednaka je svim američkim žrtvama u Drugom svjetskom ratu i na obje strane Građanskog rata.

Kancelarka Angela Merkel upozorava da bi 70% njemačke populacije — 58 milijuna ljudi — moglo dobiti koronavirus. Ako je u pravu i ako Fauciova stopa smrtnosti vrijedi za njezinu zemlju, to bi značilo više od pola milijuna mrtvih Nijemaca.

Češki premijer Andrej Babis nazvao je Merkelinu opasku “nekorisnom” i izjavio da bi mogla prouzročiti paniku. No, čini se kako epidemiolog s Harvarda, Marc Lipsitch, podržava Merkel, izjavivši da bi se moglo zaraziti između 40% do 70% svjetskog stanovništva.

Ponovno, ako se Fauciova stopa smrtnosti od 1% i Lipstichova procjena dokažu kao istinite, na Zemlji bi moglo biti zaraženo između 3 i 5 milijardi ljudi, a umrlo bi 30 do 50 milijuna ljudi, što je više smrtnih slučajeva nego u doba Španjolske gripe 1918. godine.

Međutim, postoje neke kontradiktorne vijesti.

Kina, sa svojih 81.000 slučajeva, primijetila je usporavanje u broju novih oboljelih, a Južna Koreja postupno uspijeva suzdržati širenje virusa.

S druge strane, Italija je, sa svojim brojnim starijim stanovništvom, možda predznak onoga što će se dogoditi na Zapadu.

U četvrtak, Italija je imala 12.000 slučajeva i 827 smrti, što je stopa smrtnosti od gotovo 7%. To sugerira da su neprijavljene i neotkrivene zaraze u zatvorenoj Italiji daleko brojnije.

A u SAD-u, broj mrtvih je u trenutku pisanja ovog članka 39, što predstavlja tek djelić u odnosu na desetke tisuća koji godišnje umiru od gripe.

No, problem je u ovome: COVID-19 nije ni blizu završetka u SAD-u, dok se reakcija u društvu i gospodarstvu bliži onome što bismo mogli očekivati od uzavrele nacionalne katastrofe.

Burza pada dalje i brže nego je to bilo u slučaju Velikog kraha 1929. godine. Nestali su trilijuni dolara bogatstva. Ako senator Bernie Sanders ne voli “milijunaše i milijardere”, onda je vjerojatno sretan. Danas ih je daleko manje nego što je to bilo u doba kad je pobijedio na demokratskim primarnim izborima u New Hampshireu.



Što nam donosi budućnost?

Možda će se jednog dana moći reći da je koronavirus zadao smrtonosni udarac Novom svjetskom poretku, pola stoljeća globalizacije i eri međusobne ovisnosti velikih svjetskih nacija.

Turizam, zračna putovanja, krstarenja, međunarodna okupljanja i festivali su već odgođeni. Uvode se zabrane putovanja između zemalja i kontinenata. Odgađaju se konvencije, koncerti, sportska događanja. Hoće li se održati Olimpijada u Tokiju? Ako da, hoće li očekivani posjetitelji doći u Japan i uživati u igrama?

Trump je izdao jednomjesečnu zabranu putovanja Europom.

Što se tiče podržavatelja “otvorenih granica”, vjeruju li demokrati da neovlašteni ulazak u našu zemlju ne bi više trebao biti zločin i da imigrantima koji ilegalno pristižu treba pružiti besplatnu zdravstvenu zaštitu, prijedlog koji ima gotovo univerzalnu podršku među svim demokratskim kandidatima za predsjednika?

Ideološki korijeni naše ere slobodne trgovine sežu do sredine 19. stoljeća, kad je njezin veliki evangelist, Richard Cobden, 15. siječnja 1846. godine ustao u Dvorani Slobodne trgovine u Manchesteru i rapsodirao:

“Vidim princip slobodne trgovine koja će djelovati na moralni svijet prema principu gravitacije u svemiru — okupljajući ljude, odgurujući u stranu antagonizam rase, vjere i jezika, ujediniti nas u okovima vječnog mira.”

U pred-Trumpovo doba, republikanci su držali ruke s liberalnim demokratima i prigrlili NAFTA-u, GATT i WTO kao i trgovinske privilegije za najpovlašteniju naciju, Kinu.

Gledajući unazad, je li bilo pametno pouzdati se u Kinu da proizvodi esencijalne dijelove za lance opskrbe robom koja je vitalna za našu nacionalnu sigurnost? Čini li se mudrim preseljenje proizvodnje farmaceutskih proizvoda i životno važnih lijekova za bolesti srca, moždane udare i dijabetes u Kinu? Čini li se mudrim što smo dozvolili Kini da razvije virtualni monopol na rijetke zemne minerale presudne za razvoj oružja u svrhu naše obrane?

U ovoj pandemiji koronavirusa, čini se kako ljudi traže autoritativne vođe, a nacije najprije paze na svoje narode. Da li bi Merkel danas pozvala milijun sirijskih izbjeglica u Njemačku bez obzira na uvjete pod kojima žive u Siriji i Turskoj?

Nije li sad i više nego jasno da smo napravili povijesnu grešku kad smo outsourceali našu ekonomsku neovisnost i za vitalne nužnosti oslonili se na nacije kojima najbolji američki interesi nikad nisu bili pri srcu?

Što danas zvuči istinitije? Svi smo dio čovječanstva, svi smo građani svijeta. Ili, vrijeme je da stavimo Ameriku i Amerikance na prvo mjesto!

Patrick “Pat” Buchanan je američki paleokonzervativni politički komentator, autor, sindikalni kolumnist, političar i voditelj. Bio je viši savjetnik predsjednicima Nixonu, Fordu i Reaganu kao i kandidat za republikansku predsjedničku nominaciju 1992. i 1996. godine.

Admin

View Comments

Share
Published by
Admin

Recent Posts

SHELLENBERGER: Tihi očaj budnih fanatika

Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…

2 years ago

KLEIN: Vlastita prljava povijest predaka američkih Indijanaca

U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…

2 years ago

DOYLE: Antiljudski vandalizam pokreta Just Stop Oil

Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…

2 years ago

ROOT: Koliko bi Amerika danas bila drugačija da je Trump još uvijek predsjednik?

Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…

2 years ago

O’NEILL: Zašto su eko-aktivisti toliko neprijateljski nastrojeni prema čovječanstvu

Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…

2 years ago

DESMET: Znanost i ideologija

Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…

2 years ago