Novo istraživanje provedeno u Švedskoj sugerira da većina ljudi rođenih u drugim zemljama nikada neće postati ekonomski samodostatni.
Studija, koju su proveli ekonomisti Johan Eklund i Johan P. Larsson na Švedskom poduzetničkom forumu, ispitivala je samodostatnost među imigrantima koji žive u Švedskoj, prema izvješću Fria Tider.
Trenutačno je oko 20% švedskoj stanovništva rođeno u drugoj zemlji, a jaz u broju zaposlenih između domaćeg stanovništva i stranaca je među najvećima u Europi.
Prema rezultatima studije, u prosjeku je potrebno oko 12-13 godina prije nego čak 50% migranata u Švedskoj postigne osnovnu samodostatnost, koja iznosi 12.800 kruna mjesečno nakon oporezivanja (otprilike 1.200 eura). U većini slučajeva, migranti žive od državnih sredstava.
Studija je napravila razliku između samodostatnosti i službene stope nezaposlenosti, s obzirom na to da švedska vlada smatra svakog građanina koji radi barem jedan sat tjedno zaposlenim. 55% migranata bilo je zaposleno nakon pet godina od dolaska u Švedsku, a opet je manje od 30% njih u istom razdoblju zapravo postiglo samodostatnost. Većina migranata radne dobi nije uspjela postići samodostatnost između 1990. i 2016. godine — u 2016. godini, više od 600.000 migranata radne dobi nije bilo samodostatno.
Studija je pokazala da su u 2016. godini migranti iz Afrike i Bliskog istoka pokazali najnižu razinu samodostatnosti — 38%, odnosno 36%. Migranti u Stockholmu pokazali su veću razinu samodostatnosti od nacionalnog prosjeka, dok su oni u Malmöu pokazali najnižu.
Jedna druga nedavno objavljena studija švedske vlade pokazala je da je u 2019. godini 73% rasta stanovništva zemlje bilo zbog migranata, dok domaći Šveđani nastavljaju napuštati zemlju.
Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…
U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…
Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…
Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…
Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…
Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…
View Comments