Profesor psihologije s Harvarda Steven Pinker tweetao je prošli tjedan:
“Vjerovanje u zagrobni život je zloćudna zabluda, buduće da obezvrjeđuje stvarne živote i obeshrabruje radnju koja bi ih učinila duljim, sigurnijim i sretnijim. Dokaz A: Što je zapravo iza republikanaca koji žele brzo ponovno otvaranje? Evangelici.”
Prije nego što odgovorim na nevjerojatno ignorantski Pinkerov tweet, želim ga pohvaliti. On je jedan od nekolicine profesora u Americi koji su prozvali ljevičarsko uništavanje naših sveučilišta. Većini ljudskih bića nedostaje hrabrosti, ali niti jedna skupina nije kukavičkija od akademika. To je istina već 100 godina. Od njemačkih sveučilišta do danas, profesori gotovo nikad nisu zauzeli stav koji je zahtijevao hrabrost. Doista, mogli bismo reći da kad pošaljete dijete na fakultet, vaše dijete podučavaju kukavice da bude kukavica.
Prije dvije godine, Pinker je napisao:
“Sveučilišta postaju predmet ismijavanja netolerancije, s neljevičarskim govornicima koje ušutkavaju bijesne rulje, profesorima koji su podvrgnuti staljinističkim istragama zbog neortodoksnih mišljenja, smiješnih smjernica o ‘mikroagresijama’ (poput izjave: ‘Vjerujem da bi najstručnija osoba trebala dobiti posao’), studentima koji vrše mobing i psuju profesora koji ih je pozvao na razgovor o kostimima za Noć vještica i još mnogo toga drugog. Ti incidenti su izazvali podsmijeh diljem svijeta i naštetili vjerodostojnosti sveučilišnih znanstvenika i učenjaka kad se bave kritičnim pitanjima, poput klimatskih promjena.”
Potrebna je određena doza hrabrosti kako bi se napisalo da su naša sveučilišta “predmet ismijavanja netolerancije” i da se bave “staljinističkim istragama” i izazivaju “podsmijeh diljem svijeta”.
Nakon što sam pohvalio Pinkera, dopustite mi da odgovorim na njegov tweet.
Prvo, “Vjerovanje u zagrobni život je zloćudna zabluda…”
Ja nisam kršćanin, evangelički ili bilo koji drugi. Ja sam religiozni Židov koji je opsežno pisao i predavao o zagrobnom životu. Moje vjerovanje u zagrobni život u potpunosti se temelji na logičnom argumentu: Ako postoji pravedan Bog, aksiomatski postoji i zagrobni život. U ovom životu postoji malo pravde i poštenja, stoga ako postoji pravedan Bog, mora postojati i zagrobni život. Postoji samo jedan iskreni odgovor ateista na ovo: “Ne postoji Bog, stoga ne postoji ni zagrobni život. Ali ako Bog postoji, u pravu ste da mora postojati i zagrobni život.”
Dakle, vjerovanje u zagrobni život ne predstavlja veću “zabludu” od vjerovanja u Boga. Ali potrebna je priprosta arogancija kako bi se uvjerenje da svijet ima dizajnera i da inteligenciju mora stvoriti inteligencija odbacilo kao “zabluda”. Razočarao sam se u Pinkeru, kojeg poštujem zbog njegovog hrabrog komentara i s kojim sam razgovarao u svojoj radio emisiji. Njegov tweet otkriva doista plitki ateizam.
Zapravo, usudio bih se reći da je ateizam taj koji je “zloćudna zabluda”.
Što se tiče dijela zablude, pitao sam jednog od vodećih američkih mislilaca u posljednjih pola stoljeća, pokojnog Charles Krauthammera, sekularnog agnostika, što je mislio o ateizmu. Na moje iznenađenje, odgovorio je:
“Vjerujem da je ateizam najmanje uvjerljiv od svih teologija. Jasno je toliko suprotan onome što je moguće. Ideja da je čitav ovaj svemir oduvijek postojao, da se sam stvorio? Mislim, kad već govorimo o kršenju ljudske racionalnosti.”
A što se tiče “zloćudne” optužbe, iako postoje, očigledno, dobri pojedinci koji su ateisti, ateizam je moralno bezvrijedan. On ne postavlja nikakve moralne zahtjeve, dok judaizam i kršćanstvo postavljaju Boga koji zahtijeva od ljudi da poštuju, na primjer, Deset zapovijedi. Ateizam ne zahtijeva ništa; on samo uništava judeo-kršćanske temelje morala u Zapadnoj civilizaciji, civilizaciji koja je svijetu dala demokraciju, slobodu, ravnopravnost žena i okončala ropstvo.
Zapravo, evangelički kršćani su najveći branitelji Zapadne civilizacije, dok su Pinkerovi ateistički kolege na Harvardu i drugim mjestima najaktivniji protivnici Zapadne civilizacije. Kako Pinker to objašnjava? Koje je točno “zloćudna zabluda”?
Konačno, evangelički kršćani i drugi religiozni protivnici tekućeg zatvaranja se ne protive nastavku iracionalnog, strahom vođenog zatvaranja koje uništava živote — za koje se predviđa da će uzrokovati više smrtnih slučajeva širom svijeta, pa čak i u dijelovima Amerike, od samog koronavirusa — zbog našeg vjerovanja u zagrobni život. To je istovremeno i glupo i kleveta. To pokazuje kako ateizam može čak i Stevena Pinkera učiniti glupim.
Nitko tko zapravo poznaje evangelike ne vjeruje da se protive nastavku zatvaranja jer cijene život manje od sekularnih zagovornika nastavljanja ovog zatvaranja.
Zar evangelici vole svoju djecu i unuke manje od ateista? Zar evangelici ne čine sve što je moguće kako bi spasili živote? U najsiromašnijim zemljama svijeta postoje evangeličke bolnice i liječnici. Gdje su ateističke bolnice?
Evangelici se protive nastavku zatvaranja jer, više od bilo koje velike zajednice u Americi, nastavljaju vjerovati u slobodu. Bez evangeličke zajednice, mi više ne bismo imali slobodu. Od prije rođenja Amerike, sloboda je bila temeljno vjerovanje jer je bila temeljna kršćanska vrijednost. Osnivači su ugravirali u Zvono slobode stih iz Biblije koji potvrđuje slobodu (Levitski zakonik 25:10). U isto vrijeme, od Lenjina do Sorosa i današnje Demokratske stranke, sloboda nikad nije bila ljevičarska vrijednost.
Pinkeru i njegovim kolegama, čuveni proglas Patricka Henryja “Dajte mi slobodu ili mi dajte smrt”, temeljno načelo naše republike, vjerojatno zvuči doista glupo. To je vjerojatno bio proizvod zloćudne zablude.
Dennis Prager je američki radijski voditelj i publicist te jedan od istaknutih predstavnika američkih konzervativnih intelektualnih krugova početkom 21. stoljeća. Najpoznatiji je po pokretanju obrazovne zaklade “Prager University”, koja u petominutnim videozapisima proučava i razjašnjava brojna politička, povijesna i ekonomska pitanja s konzervativnog gledišta.
Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…
U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…
Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…
Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…
Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…
Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…