Švedska: Nova agencija za borbu protiv psyops-a nadgledat će drugačija mišljenja

Švedska vlada stvara novu agenciju namijenjenu nadziranju i suprotstavljanju psihološkim operacijama (psyops) usmjerenim protiv zemlje – ne samo iz drugih zemalja, već i iz same Švedske.

Nova će Uprava za psihološku obranu imati zadatak zaštititi “slobodno oblikovanje mišljenja” u Švedskoj od psyops-a i ljudima će ponuditi “drugačiju sliku” zemlje od one koju “protivnik” želi prenijeti, prema izvješću Samhällsnytta.

Osnivanje agencije rezultat je istrage koju je 2018. godine prvi najavio ljevičarski premijer Švedske, socijaldemokrat Stefan Löfven. Anders Danielsson, bivši šef švedskog Odbora za migracije, imenovan je za vođenje istrage. Istraga je zaključila da postoji potreba za “potporom, jačanjem i koordinacijom sveukupne otpornosti društva u smislu psihološke zaštite” protiv psyops-a koje provode neprijatelji, kako strani tako i domaći. Ona podliježe nadležnosti švedske Agencije za izvanredne slučajeve (MSB).

Samhällsnytt je pribavio neke interne e-mailove koje su dužnosnici MSB-a poslali u siječnju 2019. godine iz kojih je vidljivo da će Uprava biti ovlaštena za ograničavanje slobode tiska i mišljenja povećavajući moć države nad njima. Također će usko surađivati ​​s obavještajnim agencijama zemlje.

Zadatak Uprave bit će “identificirati, analizirati i suočiti se s neprimjerenim informacijskim utjecajem i drugim dezinformacijama usmjerenima na Švedsku ili švedske interese.” Jedan od načina da se to postigne je “pomaganje medijskim kompanijama u identificiranju, analiziranju i reagiranju na neprimjerene informacijske utjecaje.”

Misija Uprave bit će “zaštititi otvoreno i demokratsko društvo, besplatno obrazovanje i slobodu i neovisnost Švedske”, izjavio je Danielsson. “Vrijednosti [Švedske] podliježu neprimjerenom utjecaju stranih sila u svrhu stvaranja podjela. To može dovesti do gubitka povjerenja u demokraciju i nižem odazivu birača.” Kao vrstu psyops-a protiv koje će se Uprava boriti naveo je cyber-napade i nastojanja da se utječe na švedske političare, institucije, kompanije, novinare i istraživače. To bi moglo doći u obliku širenja “glasina i drugih oblika dezinformacija”.

U tu svrhu, istraga je predložila da Uprava uključuiu nacionalni centar za psihološku obranu koji bi radio na suzbijanju takvog utjecaja na informacije u Švedskoj. Vlada se nada da bi to moglo biti uspostavljeno do 2022. godine.

Međutim, nadležna Uprava, kakvom je opisana, mogla bi postati prijetnja slobodi govora i demokratskom procesu, budući da je to vladina agencija ovlaštena utvrđivati ​​što je “neprimjeren informacijski utjecaj”, što su “pogrešne informacije” i što su “švedski interesi”. Čini je kako je potencijal njezine zlouporabe protiv onih koji se ne slažu s vladinim stajalištima prilično velik.

Nekoliko je zapadnoeuropskih vlada, zabrinutih zbog porasta desničarskog populizma u posljednjim godinama, sugerirao suzbijanje slobode govora kako bi se borile protiv, kako one kažu, antidemokratskih ideja. Prošle godine, njemačka kancelarka Angela Merkel paradoksalno je izjavila da se sloboda govora mora ograničiti kako bi se održalo slobodno društvo.