Ostalo

PRAGER: Anti-amerikanizam: Novi antisemitizam

Koje su dvije najomraženije zemlje na svijetu?

Amerika i Izrael.

Tko mrzi i Ameriku i Izrael?

Ljevica (i islamisti).

A zašto je to tako? Zašto ljevica (ne liberali, ljevica) mrze Ameriku i Izrael?

U “Zašto Židovi; Razlog za antisemitizam”, knjizi čiji sam suautor s rabinom Josephom Telushkinom objavljenoj 1983. godine (posljednje izdanje objavljeno je 2016. godine), usporedili smo mržnju prema Americi s mržnjom prema Židovima.

Ovo je što smo napisali. To precizno objašnjava što se događa u Americi danas.

“Najbolji način kako bismo shvatimo divljenje i ogorčenost koju je izmamila kvaliteta židovskog života možda je usporediti reakcije svijeta na američku kvalitetu života. Ni u jednu drugu zemlju se ne želi preseliti toliki broj ljudi. U isto vrijeme, niti jedna zemlja, s izuzetkom Izraela, nije meta tolikih napada ispunjenih mržnjom i lažima.”

“Sjedinjene Države, zbog svog uspjeha i svojih ideala, izaziva mnoge ljude diljem svijeta. Kako je Amerika, nacija sastavljena uglavnom od onih odbačenih iz drugih društava (‘Bijedni otpaci koje ste protjerali s vaših prenatrpanih obala’, izjavljuju riječi u podnožju Kipa slobode), postala najimućnije, najslobodnije, najmoćnije i najutjecajnije društvo na svijetu? Amerikanci općenito ovaj uspjeh pripisuju vrijednostima generacija američkih osnivača (poput slobode pojedinca, vjerske tolerancije, judeo-kršćanskih morala i sekularne vlade), radnoj etici i kasnijim valovima imigranata koji su prihvatili te vrijednosti. Neprijatelji Amerika to pripisuju prirodnim resursima zemlje, baš kao što mnogi ljudi pripisuju uspjeh Židova njihovim prirodnim resursima, navodno većoj urođenoj inteligenciji. Drugi tvrde da je putem kapitalističke eksploatacije Amerika varala siromašnije zemlje, što se podudara s optužbama da je uspjeh Židova postignut putem ekonomskog “sisanja krvi”. Ostali pak razvijaju imperijalističku verziju američke prošlosti i sadašnjosti, slično anti-židovskim optužbama o svjetskoj židovskoj zavjeri.”

“Ali Sjedinjene Države su teško jedino društvo s velikim prirodnim resursima i bile su najmanje imperijalističke od svih svjetskih sila. Američke vrijednosti, a ne nepravedna podjela resursa ili svjetska eksploatacija, su učinile Sjedinjene Države boljima, baš kao što judaizam i njegove vrijednosti, a ne genetske prednosti ili ekonomske zavjere, objašnjavaju kvalitetu života koji vode Židovi. Kvaliteta života dvaju naroda također je izazvala slične reakcije — mnogi im se dive, a mnogi zamjeraju.”



Baš kao i Židovi, Amerika se mrzi jer je uspješna. Više od jednog stoljeća, ona je bila najuspješnija zemlja na svijetu — u gotovo svakom pogledu. Kad bi ropstvo predstavljalo onaj stvarni problem u ljevičarskom anti-amerikanizmu, ljevica bi mrzila arapski svijet i Latinoameričke zemlje poput Brazila više nego mrzi Sjedinjene Države. Dok su New York Times i ostale ljevičarske institucije preokupirane ropstvom u Americi, oni ignoriraju — zbog ideološke nebrige ili zbog pukog neznanja — znatno veći broj Afrikanaca koje su porobile muslimanske i južnoameričke nacije.

Od više nego 12 milijuna afričkih robova koji su prevezeni na zapadnu hemisferu, samo oko 3% — između 306.000 i 380.000 — poslano je u Sjedinjene Države. Ostalih 97% poslano je na Karibe i u Brazil. A robovi na američkom Jugu živjeli su dulje i imali veće obitelji od onih u Latinskoj Americi. A opet, SAD se izdvaja zbog mržnje. Zašto? Jer ljevica ne prezire Brazil. Brazil nije predmet zavisti.

Isto tako, ne postoji ljevičarska mržnja prema arapskom svijetu, koji je porobio daleko više crnaca nego je to slučaj sa Sjevernoj i Južnom Amerikom zajedno. Međunarodno priznati stručnjak za afričku povijest, senegalski antropolog Tidiane N’Diaye, piše: “Većina ljudi i dalje ima na umu takozvanu Transatlantsku trgovinu (robovima) Europljana u Novi svijet. Ali u stvarnosti, arapsko-muslimanska trgovina robovima bila je daleko veća. … Arapski muslimani bili su najubojitiji od svih onih uključeni u trgovinu robovima.” Dio tog ubojitog postupanja s afričkim robovima uključivao je kastriranje mužjaka kako se ne bi mogli razmnožavati. A žene i djevojčice su se prodavale kao seksualne robinje.

Gdje je ljevičarski bijes prema arapskom i muslimanskom svijetu? Naravno, ne postoji. Upravo suprotno, ljevica štiti muslimanski i arapski svijet od moralnog kriticizma.

Ljevica mrzi Ameriku zbog njezinog uspjeha i utjecaja koji ima na svijet, baš kao što antisemiti mrze Židove zbog njihovog uspjeha i utjecaja koji imaju na svijet.

Ljevica ne mrzi Ameriku jer je loša. Ona mrzi Ameriku jer je dobra. Kad bi ljevica mrzila zlo, voljela bi Ameriku i mrzila njezine neprijatelje.

Dennis Prager je američki radijski voditelj i publicist te jedan od istaknutih predstavnika američkih konzervativnih intelektualnih krugova početkom 21. stoljeća. Najpoznatiji je po pokretanju obrazovne zaklade “Prager University”, koja u petominutnim videozapisima proučava i razjašnjava brojna politička, povijesna i ekonomska pitanja s konzervativnog gledišta.

Admin

Share
Published by
Admin

Recent Posts

SHELLENBERGER: Tihi očaj budnih fanatika

Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, klimatski aktivisti u Britaniji blokirali su autoceste (jer automobili ispuštaju ugljični…

2 years ago

KLEIN: Vlastita prljava povijest predaka američkih Indijanaca

U svojoj Proklamaciji o Danu autohtonih naroda 2022. godine, koji progresivna ljevica nastoji učiniti saveznim…

2 years ago

DOYLE: Antiljudski vandalizam pokreta Just Stop Oil

Suncokreti Vincenta van Gogha bilježe rijedak trenutak optimizma u inače problematičnom životu. U veljači 1888.…

2 years ago

ROOT: Koliko bi Amerika danas bila drugačija da je Trump još uvijek predsjednik?

Ovo je vjerojatno najlakša kolumna koju sam ikad napisao. Toliko je jednostavno zamisliti kakva bi…

2 years ago

O’NEILL: Zašto su eko-aktivisti toliko neprijateljski nastrojeni prema čovječanstvu

Na ulicama Londona izbilo je nešto poput klasnog rata. S jedne strane, stoje radni ljudi…

2 years ago

DESMET: Znanost i ideologija

Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je…

2 years ago