WILLIAMS: Jesu li današnji ljevičari uistinu marksisti?

Većina ljudi koji se danas nazivaju marksistima znaju vrlo malo o životu Karla Marxa i nikad nisu pročitali njegovo djelo u tri toma “Das Kapital”. Svezak I. objavljen je 1867. godine i jedini je objavljen prije Marxove smrti 1883. godine. Sveske II. i III. kasnije je uredio i objavio u njegovo ime njegov prijatelj i suradnik Friedrich Engels. Većina ljudi koji sebe smatraju marksistima pročitali su samo njegov pamflet iz 1848., “Komunistički manifest”, koji je napisan u suradnji s Engelsom.

Marx je heroj mnogih sindikalnih vođa i organizacija za građanska prava, uključujući ljevičarske skupine poput Black Lives Matter, Antifa te nekih čelnika Demokratske stranke. Lako je biti marksist ako znate malo o njegovom životu. Marxova predviđanja o kapitalu i “odumiranju države” pokazala su se uvelike pogrešnima. Ono što većina ljudi ne zna jest činjenica da je Marx bio rasist i antisemit.

Kad su SAD nakon Meksičko-američkog rata aneksirale Kaliforniju, Marx je napisao: “U povijesti se ništa ne postiže bez nasilja.” Potom je upitao: “Je li nesreća što je veličanstvena Kalifornija oteta lijenim Meksikancima koji nisu znali što učiniti s njom?” Friedrich Engels je dodao: “U Americi smo svjedočili osvajanju Meksika i tome se radovali. Činjenica da će Meksiko biti stavljen pod starateljstvo Sjedinjenih Država u interesu je njegovog vlastitog razvoja.” O mnogim Marxovim rasističkim idejama izvješćeno je u knjizi “Karl Marx, rasist”, autora Nathaniela Weyla, bivšeg člana američke Komunističke partije.

U srpnju 1862., u pismu Engelsu, govoreći o svom političkom konkurentu Ferdinandu Lassalleu, Marx je napisao: “Sad mi je potpuno jasno da on, kao što to dokazuje njegova kranijalna formacija i njegova kosa, potječe od crnaca iz Egipta, pod pretpostavkom da se njegova majka ili baka nisu križale s nigerom. Ovo sjedinjenje judaizma i germanizma s osnovnom crnačkom građom mora proizvesti jedinstveni proizvod. Njegova nametljivost također nalikuje nigeru.”

Godine 1887., Paul Lafargue, koji je bio Marxov zet, kandidirao se za mjesto u vijeću pariškog okruga u kojem je bio smješten zoološki vrt. Engels je tvrdio da Paul ima “jednu osminu ili jednu dvanaestinu nigerske krvi”. U pismu od travnja 1887. Paulovoj supruzi, Engels je napisao: “S obzirom na njegove kvalitete nigera, stupanj bliže ostatku životinjskog carstva od nas ostalih, on je nesumnjivo najprikladniji predstavnik tog okruga.”

Marxovi antisemitski pogledi nisu bili tajna. Godine 1844., objavio je esej pod nazivom “O židovskom pitanju”. Napisao je da je svjetovna religija Židova “torbarenje” i da je židovski bog “novac”. Marxovo mišljenje o Židovima bilo je da mogu postati emancipirana etnička skupina ili kultura tek kad više neće postojati. Samo jedan korak manje od poziva na genocid, Marx je rekao: “Klase i rase, suviše slabe da bi ovladale novim uvjetima života, moraju popustiti.”

Marxovi filozofski nasljednici dijelili su ružna mišljenja o crncima i ostalim manjinama. Che Guevara, heroj ljevice, bio je užasan rasist. U svom memoaru iz 1952. godine, “Dnevnici s motocikla”, Guevara je napisao: “Crnac je indolentan i troši svoju plaću na isprazne užitke, dok Europljanin gleda u budućnost, organiziran je i inteligentan.”

Britanska socijalistica Beatrice Webb kukala je u časopisu The New Statesman o opadajućem natalitetu među takozvanim višim rasama, koji bi doveo do “novog društvenog poretka” i koji bi proizvela “jedna ili druga obojena rasa, crnac, kaffir ili Kinez.” Sovjeti su zagovarali istu “židovsku svjetsku zavjeru” kao i nacisti. Josif Staljin započeo je kampanju koja je dovela do smrti židovskih intelektualaca zbog njihovog navodnog nedostatka patriotizma. Usput, sovjetskoj javnosti nije rečeno da je Karl Marx bio Židov. Akademici koji propovijedaju marksizam u svojim predavaonicama ne govore svojim studentima da je njegova ideologija dovela do smrti desetaka milijuna ljudi. Još gore, oni se čak niti ne pretvaraju da im je stalo do te činjenice.

Bijeli liberali su korisni idioti. BLM, Antifa i ostale progresivne skupine koriste neprilike siromašnih crnaca kako bi organizirali lijevo-naginjujuće, srednjoklasne, sveučilišno-obrazovane, krivnjom-opterećene bijelce iz predgrađa. Ovim ljudima koji ruše kipove i uništavaju javnu i privatnu imovinu stalo je do manjina jednako kao i njihovim rasističkim prethodnicima. Njihov cilj je stjecanje i koncentracija moći, a Amerikanci su progutali čitav mamac zbog njihovog lažnog signaliziranja vrlina.

Walter E. Williams je američki ekonomist, komentator i akademik. Profesor je ekonomije na Sveučilištu George Mason, kao i kolumnist i autor poznat po svojim klasično liberalnim i libertarijansko konzervativnim pogledima.