‘Imamo mjesta’: Njemački političari i aktivisti pozivaju na još više migranata

Njemački političari, umjetnici, novinari i lobisti za azil, ujedinjeni pod parolama “Dobrodošli izbjeglice” i “Imamo mjesta”, koriste krizu na grčko-turskoj granici kako bi zahtijevali još više migranata za Njemačku i Europu.

Unatoč društvenim i političkim previranjima koje je potaknula migrantska kriza 2015. godine, mnoge od tih ličnosti govore kako je nužno ponavljanje politike otvorenih granica njemačke kancelarke Angele Merkel i da Njemačka imao “dovoljno mjesta” za prihvaćanje milijuna više, navodi Junge Freiheit.

Mnogi aktivisti koriste hashtag #WirHabenPlatz, što u prijevodu znači “imamo mjesta”, kako bi širili svoje poruke na Twitteru, uz širok spektar ličnosti koje promiču ponavljanje 2015. godine kad je više od milijun migranata ušlo u Njemačku.

Ljevičarski zastupnik parlamenta Niema Movassat napisao je na platformi društvenih medija: “Ja se prilično zalažem za ponavljanje 2015. godine kad smo širom otvorili vrata ljudima kojima je bila potrebna pomoć. Ovaj put ima dovoljno mjesta u izbjegličkim centrima. Mnoge općine složile su se prihvatiti ljude. To je zapovijed humanosti! #WirHabenPlatz.”

Ulrich Schulte iz taz-a, jednih od najistaknutijih ljevičarskih novina, također dijeli mišljenje da se zemlja dobro nosila s prilivom izbjeglica 2015. godine, napisavši: “Zemlja radi brilijantno, pomogla je mnogim ljudima.”

Kao rezultat, vjeruje da bi zemlja i dalje trebala prihvaćati tisuće migranata iz Turske i drugih krajeva.

Neki su čak išli i dalje i žele doslovno “prihvatiti sve”.

Maly Kiyak, poznata autorica i novinarka, napisala je članak za Die Zeit pod naslovom “Svi unutra!”, rekavši da “postoji samo jedan cilj. Cilj su svi.”

Liderica Zelene stranke Annalena Baerbock također je pozvala Njemačku da prihvati više migrantskih kvota, napisavši na Twitteru:

“Hvala vam što ste tamo! Hitno trebamo dodati kvote. Deseci [njemačkih] općina su spremne.”

Navela je da osim u Njemačkoj, ti se “kontingenti izbjeglica trebaju distribuirati što brže moguće u EU kako bi se tamo proveli postupci azila”. Upozorila je: “Ako se svi ne pridruže, neki moraju svejedno ići dalje i dobiti financijsku pomoć. Njemačka bi trebala proaktivno aktivirati vlastite kapacitete za smještaj izbjeglica.”

Mađarska, Poljska, Češka i Slovačka odlučno se protive migracijskim kvotama, ističući izazov s kojim bi se suočila EU ako prihvati prijedlog čelnice Zelene stranke.

Ostali vođe Zelene stranke također su dali svoju podršku za više migranata u Europi i Njemačkoj, a Michael Kellner je komentira da bi Njemačka ponovno trebala preuzeti vodeću ulogu u vezi migranata, napisavši na Twitteru:

“Ako EU želi ostati posvećena europskoj ideji, onda je potrebna solidarnost. Izbjeglice u Grčkoj moraju biti evakuirane. Njemačka bi trebala biti predvodnik i također prihvatiti izbjeglice s europskih vanjskih granica.”

Čelnici mladih Zelene stranke, poput Toma Dzienusa, pozivaju na izravne trajekte u Afriku koji bi prevozili migrante u Europu umjesto korištenja granične sigurnosti.

“Ne mogu to reći dovoljno puta, ali osobito sad: Trajekti umjesto Frontexa! #Greece #RefugeesWelcome”, napisao je.

Takvi prijedlozi teško su novost u njemačkoj Zelenoj stranci, s obzirom na to da je stranka u prosincu zauzela stav da bi Njemačka trebala primiti 150 milijuna nedokumentiranih klimatskih izbjeglica.

I ne poziva samo Zelena stranka na više migranata. U Hamburgu, senator unutarnjih poslova Andy Grote iz Socijaldemokrata (SPD), napisao je kako je “Hamburg spreman prihvatiti maloljetne izbjeglice i obitelji iz Grčke… EU i savezna vlada imaju odgovornost stvoriti uvjete za to ovog trenutka.”

Njegovom pozivu pridružili su se i ostali gradonačelnici SPD-a, a gradonačelnik Düsseldorfa, Thomas Geisel (SPD), rekao je da želi prihvatiti više migranta iz Turske i da njegov grad može primiti 8.500 izbjeglica.

“Mi smo civilizirani grad”, rekao je Geisel. Treba “prihvatiti ljude s dostojanstvom”.

SPD-ov gradonačelnik Potsdama Michael Schumbert također se složio, rekavši da “još uvijek ima mjesta”. Pozvao je na prihvaćanje 500 djece bez pratnje u Potsdam u videu koji je objavio iz migrantskog kampa.

Brojni aktivisti i lobističke organizacije također su otišli na Twitter kako bi natjerali Njemačku na prihvaćanje više migranata.

Fridays for Future, pokret za klimatske prosvjede, napisao je na svom njemačkom Twitter računu:

“Europski pristup u Grčko je nehumani. U svijetu u kojem industrijalizirane zemlje tjeraju sve više i više ljudi na bijeg kao rezultat klimatske krize, potrebno nam je jasno poštivanje temeljnih prava.”

Lobistička organizacija za migrante Pro Asyl također je napisala: “Desničarske rulje pretukle su novinare i pomagače na grčkim otocima i ne dopuštaju iskrcavanje izbjeglica. Grčka vlada im je to odobrila. A #VonDerLeyen zahvaljuje Grčkoj kao “štitu Europe”. Što više moćemo reći? #NotOurEurope.”

Čak su i novinari mreža koje financiraju njemački porezni obveznici bili otvoreni u izražavanju svojih pro-migrantskih mišljenja o migrantima u Njemačkoj, pri čemu je novinar ARD-a Gábor Halász napisao: “Ovo nije moja Europa” zbog reakcije Europe na migrantsku krizu u Grčkoj. To je isti novinar koji je 2015. godine napisao: “Moram iskreno reći: ako se počnemo ispričavati zbog pokazivanja prijateljskog lica u izvanrednim situacijama — onda ovo nije moja zemlja.”

Novinar Der Spiegela Nils Minkar ne razumije zašto migrante koji jurišaju u Europu s graničnih područja ne bi trebalo sve dovesti u Njemačku, rekavši da toj zemlji trebaju ljudi usprkos tome što je zemlja već prijavila rekordan broj stranaca u 2019. godini.

“Njemačka treba ljude. Mi očajnički regrutiramo… Trebali bismo biti sretni da netko poput ovoga dođe”, napisao je Minkmar na Twitteru, gdje je objavio video 22-godišnjeg afganistanskog migranta koji govori zašto želi doći u Europu.

Autor Mohamed Amjahid, suradnik Thomas Mann House, ide još jedan korak dalje. On bi želio da cijela Afrika dođe odmah u Europu.

“Želio bih da ČITAVA AFRIKA zapravo dođe u Europu i napravi veliku zabavu. To bi bilo jako lijepo”, napisao je.

Čak i čelni političari iz Kršćanske-demokratske unije (CDU) kancelarke Merkel, koja je navodno konzervativna stranka, vjeruju da bi Njemačka trebala prihvatiti više migranata, a jedan od potencijalnih čelnika CDU-a čak je pohvalio Merkelinu politiku otvorenih granica u 2015. godini.

Mnogi od onih koji pozivaju na više migranata ne spominju svoj financijski, društveni i politički utjecaj u Njemačkoj.

Njemačka se borila s velikim brojem pitanja u vezi integracije migranata. Njemačka vlada nedavno je objavila brojke koje pokazuju koliko je Njemačka potrošila na migrante, uključujući rekordnih 23 milijarde eura u 2018. godini, uključujući subvencije za najamninu, isplate nezaposlenima i ostale beneficije.

Gradovi su također na udaru zbog dodatnih milijardi u troškovima, a Junge Freiheit je izvijestio da je Hamburg potrošio 5,35 milijardi eura na migrante između 2015. i 2019. godine.

Što se tiče integracije u radnu snagu, opsežno istraživanje koje je objavio njemački Savezni ured za migraciju i izbjeglice (BAMF) prije otprilike godinu dana, utvrdilo je da 65 posto od 7.500 migranata s kojima su razgovarali još uvijek nema posao.

Silovanja bandi i ostali ozbiljni zločini također muče Njemačku od krize 2015. godine, ponajviše masovni seksualni napad na 1.200 žena od strane muškaraca “sjevernoafričkog i arapskog izgleda” koji se dogodio tijekom novogodišnje proslave 2015./16. u Kölnu, događaj koji Njemačka još uvijek osjeća godinama kasnije.